Povijest Zagreba

Iako je na užem zagrebačkom području bilo i prije ljudskih naseobina, pismeni dokazi o postanku Zagreba povijesno su vezani za osnivanje biskupije na Kaptolu 1094. godine. Drugi važni događaj zbio se 1242., kada je kralj Bela IV. izdao povelju (Zlatnu bulu) kojom su građanskom Gradecu priznate znatne povlastice, a naselje postaje slobodnim kraljevskim gradom. Značajna je i 1557., kada se Zagreb prvi put spominje kao hrvatska metropola. 1850. spojeni su dotadašnji dijelovi Zagreba u jedinstveno naselje, čime su stvoreni uvjeti za razvoj modernoga srednjoeuropskog grada. Konačno, 1991. hrvatski Sabor donosi odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske, a Zagreb postaje glavni grad nove neovisne europske države. Osim spomenutih glavnih međaša u povijesti Zagreba, nebrojeno je mnogo drugih događaja koji su također imali veliku važnost u životu i razvoju grada. U ovom ljetopisu spominju se neki od najvažnijih, a posebna se pozornost pridaje događajima nakon povijesne 1850. godine tragovi kojih su i dan-danas prisutni u životu Zagrepčana i njihova grada.

Prapovijesno doba


Ljudske naseobine na širem zagrebačkom području pojavljuju se davno, u prapovijesno doba. Među najstarijim nalazištima ističe se spilja Veternica na jugozapadnim obroncima Medvednice, a nalazi potječu iz starijeg kamenog doba.

1300. - 750. prije Krista


Postoje tragovi života čovjeka u nizinskim krajevima oko rijeke Save; nađeno je brončano oruđe i grobovi tzv. kulture polja sa žarama nazvane prema spaljivanju pokojnika i pohranjivanju pepela u zemljanim žarama.

Rimsko razdoblje


Na području današnjeg Zagreba živio je starosjedilački rod Andautonijaca. Iskapanjima su otkriveni bedemi, ostaci kanalizacije, nekropole, tragovi luke i mnogi sitni materijali. Jezgra stare Andautonije bila je na mjestu današnjeg sela Ščitarjeva, na desnoj obali Save, 7 km sjeveroistočno od Velike Gorice. Andautonijci iščezavaju tijekom razdoblja od 4. do 7. stoljeća za vrijeme velikih seoba naroda, a pripadnike ostataka plemena pridošli Hrvati u 7. stoljeću nazvali su Vlasima, a njihovo selo Vlaška ili Laska ves.

Rani srednji vijek


U predjelu Kruga (Trnje) nađeno je iz tog razdoblja nekoliko grobova sa zemljanim posudama te željeznim oruđem i oružjem iz 8. stoljeća. Otkriće starohrvatskog nakita u grobovima na Kaptolu pokazuje da je tu u 10. i 11. stoljeću postojalo naselje. Manji pojedinačni nalazi (ranobizantski novac iz 6. stoljeća) na Griču pridonose vjerovanju da je i u tom dijelu današnjeg Gornjega grada postojalo naselje.

20. stoljeće


Na prijelazu u 20. stoljeće u Zagrebu su popisana 61 002 stanovnika, a u 41 industrijskom poduzeću bilo je zaposleno 3 650 radnika. Na nacrtu grada Zagreba iz toga vremena vidi se kontinuirana izgrađenost između Gupčeve zvijezde na sjeveru i željezničke pruge na jugu te Rudolfove vojarne na zapadu i Draškovićeve ulice na istoku. Izgrađeno je i područje duž Vlaške ulice do današnjeg Kvaternikova trga na istoku. Najduži krak pružao se prema zapadu Ilicom i duž željezničke pruge do potoka Črnonomerca. Tu se, osim gradskog vodovoda, nalazila najveća koncentracija industrije - nekoliko ciglana, tvornica parketa, duhana, piva i slada, sapuna, cikorije i kavovine. Kod Glavnog kolodvora označen je paromlin i strojarnica državne željeznice. Na istoku se ističu tvornica papira i gradska klaonica. Istočno od Draškovićeve ulice nalazio se veliki sajmišni prostor. U tzv. željezničkom trokutu, na prostoru današnjeg Studentskog centra i Tehničkog muzeja, nalazila se velika pilana i tramvajsko spremište. Donji grad dobiva današnju urbanističku strukturu (izgrađen je veliki broj današnjih javnih zgrada i ustanova, oblikovana je parkovska "zelena potkova"). U Vinogradskoj ulici (Črnomerec) na nacrtu se vidi nova Bolnica milosrdnih sestara, tada najveća u Zagrebu. Zanimljivo je postojanje jednog naselja nadomak Zagrebu, a koje nije bilo selo. To je Predgrad Sava na kraju Savske ceste, koji je nastao tijekom 18. i 19. stoljeća kao naselje i pristanište splavara i trgovaca drvom. Povezan je tramvajskom prugom sa središtem Zagreba već 1891.

neki od spomenika grada

Ban Jelacic



Kralj Tomislav




Zdenac života

Grb i zastava grada

Lepo

Zaista lepo :)

Hvala vam

vedrana_zg ::

ovo je predobro ...

hvala

i jos malo zagreba....sto povijesnog sto suvremenog



A, sad "laku noc" Tebi Zagrebe,
Vama skitnice sve.
Radi Tebe smo prosli uvrede,
Pa sad' psujem za sebe.

Nisi ti sad nista bez nas,
"tko Ti je dusa, srce, a i glas"?
Pa, kad sve to znas,
Ne srami se sad' nas.

Sto koraka tu od Save,
Ja gubim sve dane,
Pa lazem samo radi Vas,
Da Zagreb voli nas.

Odrastes sad tu kraj Save,
I cekas bolje dane,
Pa tjesim samo sve Vas,
Da Zagreb voli nas.

A, sad "laku noc" Tebi Zagrebe,
Ne, ne budi k'o djevojka.
Ti pleses uvijek s krivim momcima,
Sa finima sa Tuskanca.

Ne srami se sad nasih cipela,
Sa njih kaplje krv i blato predgrada.

Pa, kad se svoj Gospodi das
Zadnji ples je valjda nas?!