HIPERION
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
HIPERION

Samo opušteno i budi ono što jesi
 
PrijemPrijem  PortalliPortalli  TražiTraži  Latest imagesLatest images  Registruj seRegistruj se  PristupiPristupi  

 

 SALAŠI

Ići dole 
AutorPoruka
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

SALAŠI Empty
PočaljiNaslov: SALAŠI   SALAŠI EmptyČet Jan 15, 2009 12:42 am

Turistički poslenici kažu da su salaši prepoznatljiv motiv vojvođanske kulture. Oni su sinonim za seoski turizam u ovoj srpskoj pokrajini koji je atraktivan gostima preko cele godine. Ako je suditi po interesovanju u vreme novogodišnjih praznika, na salaše se može ozbiljno računati već od ove zime. Piše Jelena Gligorić.

SALAŠI Salas

O lepotama i znamenitostima srpske žitnice Vojvodine mnogo puta smo pričali navodeći da zauzima severni deo Srbije, i da se nalazi na pola puta od Severnog pola ka Ekvatoru, na 45 paraleli. Vojvodina ima umereno kontinentalnu klimu, blagu za ljude, ali i za njihovo blago na njivi, u vinogradima i voćnjacima, u ribnjacima i lovištima. Napajaju je Dunav i pritoke, a mnogi vole da kažu da su neka jezera ostaci nekadašnjeg Panonskog mora. U ovim krajevima se živelo od davnina, protutnjale civilizacije, a danas tu žive 29 nacionalnosti, pripadnici 30 crkava i verskih zajednica. Iz vremena nomadskih Mađara ostala je reč salaš, sa značenjem zaštićeno mesto, koje su oni povremeno nastanjivali.
Salaši su gazdinstva sa kućom za stanovanje, pratećim objektima i pripadajućim zemljištem, udaljeni od naseljenih mesta. Prvo su u njima boravili stočari, a kasnije i ratari. Bilo je to u vreme kada su predeo naseljavali graničari sa ruba Austrougarskog carstva. U 15. veku salašarske pustare napustili su ugarski plemići spasavajući se od turskog nadiranja, a dva veka kasnije salaše su dobijali doseljeni Srbi kao nagradu za vojne zasluge. Ipak, salaši najviše počinju da se grade nakon 1848. godine i želje seljaka da žive na svojoj zemlji i razvijaju privredu. Takođe, želeli su da žive što dalje od veleposednika i županijske vlasti.
Voda, kao uslov opstanka na salašu, vadila se iz kopanih bunara koji su bili u središnjem delu dvorišta, a za veće količine vode koristio se sistem đerma. U dvorištu se sadilo voće i vinova loza, a u delu koji je služio za ispašu, sadili su dud za čuvenu rakiju dudovaču i bagrem za med i ogrev. U pomoćnim prostorijama čuvalo se žito i kukuruz, kao i prerađevine od mesa. Salaši su bili prave male fabrike hrane. Nažalost, posle Drugog svetskog rata i nacionalizacije, srušeno je na stotine salaša u Vojvodini i ugrožen tradicionalni način života na njima. U raznim predelima je ostalo nešto više od stotinu salaša, a za boravak turista je uređeno 25. To su oaze mira u kojima urbani čovek odmarajući se uživa u domaćoj hrani i piću i zvuk lokalnih tamburaša. U trpezariji i salonima vatra pucketa u kaljevim pećima koje su stare više od sto godina, u sobama škripi drveni pod pokriven krparama. Gosti spavaju u raskošnim krevetima od izrezbarenog drveta, na beloj uštirkanoj posteljini bogato izvezenoj. U rekonstrukciju salaša je uloženo mnogo umeća kako bi se očuvao autentičan ambijent a turistima ponudio potrebni komfor. Zato neki salaši imajumala jezera sa ribnjakom, mini zoo vrt, terene za bavljenje sportom, ergelu konja za jahanje, ali i čeze sa zapregom za obilazak okoline.
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
 
SALAŠI
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
HIPERION :: SRBIJA :: VOJVODINA-
Skoči na: