HIPERION
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
HIPERION

Samo opušteno i budi ono što jesi
 
PrijemPrijem  PortalliPortalli  TražiTraži  Latest imagesLatest images  Registruj seRegistruj se  PristupiPristupi  

 

 Sremski Karlovci

Ići dole 
AutorPoruka
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Sremski Karlovci Empty
PočaljiNaslov: Sremski Karlovci   Sremski Karlovci EmptyČet Jan 15, 2009 12:58 am

Poseban značaj ovog naselja, udaljenog 15 km od Novog Sada, zasnovan je na važnosti koje ono dobija početkom XVIII veka, kao ekonomski, kulturni, duhovni i politički centar srpskog naroda severno od Save i Dunava.

Sremski Karlovci Cetiri_lava Sremski Karlovci Patrijarsijski_dvor Sremski Karlovci Kapela_mira

Najstarija građevina u gradu bio je Stari dvor - rezidencija pravoslavnog mitropolita, sagrađen 1713. godine. Na mestu ovog objekta arh. Vladimir Nikolić, glavni projektant današnjeg izgleda grada s kraja XIX i početka XX veka, projektovao je novi reprezentativni Patrijaršijski dvor, u baroknom stilu, okružen parkom - monumentalnu građevinu koja je u velikoj meri izmenila urbanističku fizionomiju Sremskih Karlovaca.

Specifičan pečat Karlovcima daju: Saborna crkva (sazidana1759. godine), Donja crkva i Gornja crkva (izgrađene u prvoj polovini XVIII veka ), Katolička crkva (početak XVIII veka), zgrada Magistrata u neoklasicističkom i neogotskom stilu, zgrada Gimnazije (prva gimnazija na srpskom jeziku osnovana 1791. godine), dvorac Ilion (danas zgrada u kojoj je smeštena muzejska zbirka), zgrade Narodnih fondova, Bogoslovije, Stefaneum (danas Centar kulture srpskog naroda), česma kod Četiri lava i drugo.

Kapela mira se nalazi na brdu iznada Sremskih Karlovaca. Podignurta je 1817. godine na mestu gde se nalazio šator punomoćnika zaraćenih država u vreme Velikog bečkog rata (1683 - 1699) prilikom zaključenja Karlovačkog mira 1699. godine. Kapela ima kružnu osnovu sa jednim pravougaonim ispustom umesto oltara. Ovde je prvu put u istoriji svetske diplomatije za vreme mirovnih pregovora upotrebljen okrugli sto.

Značaj Sremskih Karlovaca istaknut je donošenjem posebnog Zakona o obnovi kulturno-istorijskog nasleđa i podsticanju razvoja Sremskih Karlovaca Sl. glasnik RS, br. 31/91) na osnovu koga se vrši finansiranje obnove i zaštite ovog grada.
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Sremski Karlovci Empty
PočaljiNaslov: Re: Sremski Karlovci   Sremski Karlovci EmptyPet Jan 16, 2009 8:33 pm

Sremski Karlovci 27-mala

"Šta su Karlovci? – Dunav, planina, vinogradi, skup trošnih i čudnih kuća, veseo, lak, bezbrižan život sa mnogo pića, pesme, igre, pola selo, pola varoš, na čijoj pijaci danas raste trava?" Ovako je o Sremskim Karlovcima početkom ovog veka pisao varoški lekar dr Laza Popović, a njegov savremenik, književnik i pripovedač Veljko Petrović nazva ih Sionom srpskog pravoslavlja.
I danas ovo pitoreskno mesto, smešteno na obroncima Fruške gore i obali Dunava, ima svoje sinonime, koji su uglavnom nastali kao posledica njegove bogate i interesantne prošlosti. A ona je, čini se, ovde ostavila dubokog traga kao malo gde. U koji god deo grada da zakoračite nailazite na vekovne ostatke još dovoljno neistražene i neispitane istorije.
Iz bilo kojeg pravca da se dolazi, Novog Sada ili Beograda, prvo sa čime se putnik suoči je prelepa arhitektura. Stara monumentalna zdanja krase Karlovce još od početka ovog veka. Od tada, ona su njihov prepoznatljiv imidž, zbog kojeg ovamo mnogi svraćaju.
Međutim, Karlovci su mnogo više od spomeničke kulture. Kao da su sudbinski predodređeni da postanu svedok svih najvažnijih dešavanja kroz srpsku istoriju. Sve što se dogodilo na balkanskoj vetrometini dotaklo je, neposredno ili posredno, i njih. Stoga su oni danas čuvar ne samo uspomena o kojima vredi pisati, nego i mnogih tajni, zbog kojih su vrata prošlosti istraživačima neprestano otvorena.
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Sremski Karlovci Empty
PočaljiNaslov: Re: Sremski Karlovci   Sremski Karlovci EmptyPet Jan 16, 2009 8:36 pm

Uvod u istoruju Karlovaca

Sremski Karlovci i njhova polja leže pored Dunava i bili su u praistorijsko i istorijsko doba putanja kojom su se selili različiti narodi sa istoka i zapada Evrope na Balkansko poluostrvo, a odatle u Malu Aziju i obratno.

Sremski Karlovci 09-mala

Mihaljčeva šuma i Laka staza, Karaš i Selište poznata su praistorijska naselja, a ujedno i radionice oruđa gotovo iz svih epoha mlađeg kamenog i bronzanog doba, a sa nešto manje ostataka i iz gvozdenog doba.
Praistorijski čovek bavio se u karlovačkim poljima ribolovom, lovom na divljač, stočarstvom a u malom obimu i zemljoradnjom, kao što potvrđuju koštane udice, budaci od jelenskih rogova, životinjske lopatice, kameni batovi, dleta i kremeni noževi nađeni na Lakoj stazi i Selištu.
Najviše arheoloških predmeta ostavili su Rimljani, koji su početkom naše ere konačno zauzeli Srem, kolonizovali ga, utvridili granicu kulama stražarnicama i tvrđavicama, a pored Dunava, od Zemuna do Osijeka, izgradili put popločan opekama. U Karlovcima su, više zgrade današnjeg Gradskog narodnog odbora (Magistrata), sagradili tvrđavicu, koju su Huni razorili. Kad god se odroni pokakav lesni sloj brega sa nekadašnje rimske tvrđavice, redovno se ukaže rimska grobnica sa ljudskim kostima i zagrobnim darovima. Ovakvih grobnica nalazimo i u karlovačkim poljima (Mateju i Remetici), gde su rimski veterani imali i obrađivali svoje posede, gde su umirali i bili sahranjeni.
Za vreme Seobe naroda, obično su se u sporazumu sa Istočnorimskim carstvom zadržavali razni germanski narodi u Sremu i na severnim granicama države duže ili kraće vreme, da je brane od napada drugih naroda. Od tih germanskih naroda ostavili su Gepidi u karlovačkom polju Rovinama svoje groblje. U jednom grobu nađena je pozlaćena srebrna fibula.
Sredinom sedmog veka naseljavaju se u Panoniji Avari i Sloveni, no uskoro Franci uništavaju avarsku državu. Posle FranakaSremom vladaju: Bugari, Vizantinci i Mađari. U XII veku Sremom su konačno zavladali Mađari. Na ruševinama karlovačke rimske tvrđave podigli su tvrđavu Karom, podelili su Srem na spahiluke i uveli feudalni sistem.
Kada je 1282, srpski kralj Dragutin predao presto bratu Milutinu, dobio je od svoga šuraka mađarskog kralja Ladislava na upravu Srem, Mačvu sa Beogradom, Soli i Usoru. Tim je oblastima upravljao od 1284, do 1316, pod imenom "sremskog kralja". Narodna tradicija, koju je zabeležio Jovan Rajić, a po njemu i drugi (Ilija Okruglić Sremac), kaže da je kralj Dragutin imao svoje dvore na Kraljevom bregu u karlovačkom polju i da je u polju Mateju sagradio česmu i peštaru u kojoj je kao isposnik proveo poslednje dane svoga života.
Prema ugovoru u Tati (1403) despot Stevan Lazarević dobio je od mađarskog kralja Žigmunda neke posede u Sremu i gradove Kupnik (Kupinovo), Zemun, Slankamen i Mitrovicu, koje je posede kasnije uživao i despot Đurađ Branković. Za vreme sremskih despota, unuka Đurđa Brankovića, Zmaj Ognjenog Vuka, despota Đorđa i Jovana, Majke Angeline, despotice Jelene i njenog drugog muža despota Ivaniša Berislavića, podignuti su u Fruškoj gori manastiri Opovo, Šišatovac i Krušedol. Istoričar K. Jiriček piše da je Srem u to vreme bio potpuno posrbljen.
Godine 1521. zauzeo je sultan Sulejman Beograd i Šabac, a njegov vojskovođa Balibeg pređe preko Save, zauzme i razori despotski grad Kupnik i karlovačku tvrđavu Karom.
Karlovačko stanovništvo pojačano je naseljenicima iz drugih srpskih naselja i brzo se snašlo u novim prilikama. Stupilo je u službu turske vojske, održavalo je most na Dunavu kod Petrovaradina u ispravnom stanju i donosilo građu za topove na Petrovaradinskoj tvrđavi. Razni carski izaslanici koji su tokom XVI i XVII veka putovali lađom iz Beča u Carigrad pored Karlovaca, zabeležili su u svojim putopisima da su karlovački vinogradi lepo obrađeni, da je vino odličnog kvaliteta. Nadalje, da su stanovnici u Karlovcima Srbi i da u varoši postoje tri pravoslavne crkve, a 1632, da je pored Saborne crkve postojao ženski manastir.
Godine 1683, bili su Turci pod Bečom potučeni i car Leopold I nastavi sa saveznicima rat. Carska vojska zauzme 1687. godine Karlovce, a 1689. Skoplje, Peć i Prizren. Posle uspeha carske vojske na bojnom polju, ređali su se neuspesi. Carska vojska morala se povlačiti, a sa njome i patrijarh Arsenije III sa mnogimnarodom koji se digao na oružje. Tek oko Budima, Sentandreje i Komorana zaustavio se patrijarh sa izbeglim narodom. Rat se nastavio i posle pobeda carske vojske kod Slankamena i Sente, gde su učestvovale i srpske čete pod vojvodom Monasterlijom, sastavljene od izbeglog naroda, pristale su ratujuće stranke da se rat završi i odredile da se u Karlovcima sklopi mir. Na kraju Karlovaca sagrađena je od dasaka dvorana za konferencije i koš četiri dvorane za posrednike i zaćene stranke. Tu je 26. januara 1699. goodine potpisan čuveni Karlovački mir i na tom mestu sagrađena je oko 1710. godine, od skupljenih darova, Kapela mira
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Sremski Karlovci Empty
PočaljiNaslov: Re: Sremski Karlovci   Sremski Karlovci EmptyPet Jan 16, 2009 8:37 pm

Posle sklopljenog mira Karlovci su postali pogranično mesto, imali su kontumac i veliki deo trgovine išao je suvozemnim i vodenim putem preko Karlovaca. Godine 1713. određeni su Karlovci za sedište srpskog pravoslavnog mitropolita i od to doba nosi mitropolija ime Srpskopravoslavna mitropolija karlovačka. Oko 1714. godine sazidan je Mitropolijski dvor u Karlovcima, koji je poslužio kao stan mitropolitima i patrijarsima sve do 1892, kada je počela gradnja današnjeg dvora.
Dunav je u XVIII veku tekao sasvim pored varoši, tako da je na mestu gde se danas uzdišu zgrade Narodnih fondova, Osnovne škole, doma kulture bilo sve do 1790. godine dunavsko korito. Brankov Trg nije bio tako širok kao danas, u sredini trga nalazio se kompleks kuća koji je 1784. godine izgoreo. Leva strana sastojala se od samih ćepenaka, to je bio deo karlovačke čaršije.
Godine 1716. započeo je novi rat protiv Turaka, no kod Petrovaradina bili su Turci, 5. avgusta 1716, potučeni, a pri povlačenju opljačkali su i popalili Karlovce. U ime odštete Karlovci su dobili od cara Karla VI tri pustare i jednu od njih, Jarkovačku pustaru, uživali su Karlovčani sve do 1946. godine.
Karlovcima je upravljala Dvorska komora do 1730. Te godine je darovao car Karlo VI Karlovce i šest komorskih mesta (Beočin, Bukovac, Kamenicu, Ledince, Krčedin i Slankamen) kao donaciju feldmaršalu Georgu Ofelinu. Od 1735. drši spahiluk u zakupu Andrej Andrejević, petrovaradinski poštar.

Sremski Karlovci 12-mala

Godine 1745, otkupio je Dvorski ratni savet spahiluk pored Save i Dunava i osnovao Slavonskosremsku vojnu granicu. Karlovci, Čortanovci i Bukovac sačinjavali su kompaniju i sedište kompanije bilo je u Karlovcima. U Karlovcima je sedeo graničarski kapetan koji je vodio civilnu i vojnu upravu u ta tri mesta. U Donjem kraju postojala je vojnička kasarna.
Da bi se što bolje unapredila trgovina i zanatstvo u Vojnoj granici, podeljene su bile nekim mestima veće građanske slobode. Tako su Karlovci 1753. proglašeni za slobodnu vojničku varoš. Karlovcima je upravljao slobodno izabrani magistrat, sastavljen od predsednika opštine, koji je bio ujedno i sudija, beležnika, dva građanina senatora, jednog, a docnije dva sindikusa (sudije istražitelja i ujedno pravnog referenta). Sudilo se u svim građanskim sporovima i manjim krivičnim slučajevima. Pored toga je postojalo veće od 12 članova, tzv. Spoljni senat. Za manje i sitnije prestupe bila je nadležna policija. Policijski komesar i dva člana Spoljnjeg senata sačinjavali su sud.
Karlovačko stanovništvo nije imalo jednaka prava. Ono se delilo na građane i kontribuente. Građani su mogli postati samo trgovci i zanatlije, ali su se morali odlikovati ljudskim vrlinama i pri tom biti imućni, da bi mogli snositi sve vrste poreza i prema potrebi besplatno obavljati razne opštinske poslove. Građanstvo nije bilo nasledno nego se moralo zaslužiti. Građani su uživali velike povlastice. Nisu mogli biti za svoje krivice osuđeni na batine, nego na novčanu kaznu. Kaznu zatvora nisu izdržavali sa drugim osuđenicima, već u posebnoj sobi u Magistratu u tzv. građanskom zatvoru. Sve ostalo stanovništvo bili su kontribuenti (poreske glave).
Posebnu grupu stanovništva činili su ušeni ljudi sa diplomama (profesori Gimnazije i Bogoslovije i magistratski činovnici), oni su uživali građanska prava, ali nisu mogli biti birani za članove Senata. Plemićke porodice, ako su živele u Karlovcima, uživale su građanska prava, ali su plaćale porez kao i drugi građani, jer na teritoriji Vojne granice nisu plemićima priznavane nikakve posebne privilegije.
Jedino katolički i pravoslavni parosi bili su oprošteni od plaćanja poreza na svoje imanje, pa neko vreme i njihove porodice, ako su živele u zajedničkom domaćinstvu.
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Sremski Karlovci Empty
PočaljiNaslov: Re: Sremski Karlovci   Sremski Karlovci EmptyPet Jan 16, 2009 8:38 pm

Za vreme turske vladavine stanovali su u Karlovcima Srbi i nešto malo Turaka. Posle oslobođenja od Turaka doseljava se u Karlovce pored Srba iz drugih srpskih pokrajina i poneki Nemac zanatlija. Tako je pri popisu od 1702. bilo u Karlovcima već 10 rimokatoličkih porodica, ukupno je bilo 1.500 stanovnika. Beogradskim mirom (1739) izgubila je Austrija Beograd i severnu Srbiju i sve rimokatoličko stanovništvo napustilo je Srbiju. U Karlovcima naselila se 51 porodica siromašnih zanatlija i nadničara, Nemaca i nešto Bunjevaca, i na kraju varoši sagradiše naselje koje se i danas naziva Švapska. U isto vreme sa patrijarhom Arsenijem IV Šakabentom naselilo se u Donjem kraju i Belilu 50 srpskih porodica iz okoline Peći, Prizrena, Metohije, Starog Vlaha i Kopaonika. Nadalje, oko 300 porodica Arbanasa Klimenti, koji su u Karlovcima samo prezimili, naselile su se u ravnom Sremu, u Nikincima i Hrtkovcima. Početkom Francuske revolucije naselilo se iz Elsasa u karlovce oko 30 nemačkih porodica, a 1811-1814 naseljava se oko 65 hrvatskih porodica iz Hrvatske, iz predela oko gornjeg Karlovca, nešto Slavonaca i Podravaca. Tokom XVIII, XIX i XX veka pa do danas traju pojedinačna naseljavanja. Prema popisu od 1931. godine u Karlovcima je nađeno 5.687 stanovnika; od toga je bilo 3.210 pravoslavnih, 2.304 rimokatolika i 73 stanovnika drugih veroispovesti. prema opštinskim podacima bilo je aprila 1941. godine u Karlovcima 6.071 stanovnik (Srba 3.494, Rusa 31, Hrvata 1.846, Nemaca 506, Mađara 130, ostalih 66), a posle oslobođenja u decembru 1944. opštinskim popisom stanovništva nađeno je 4.063 lica. Manjak je iznosio 2.099 lica ili 25 odsto.
Glavno zanimanje karlovačkog stanovništva bilo je u prošlosti a i danas vinogradarstvo i voćarstvo. Na karlovačkim poljima, naročito pored Dunava, uspeva vrlo dobro vinova loza, koja daje odlično kvalitetno vino i ono je bilo u XVII i XIX veku poznata vinska marka u Beču i austrijskim zemljama. Godine 1880. bilo je u karlovačkim poljima pod vinogradom 2.983 jutra zemljišta.
Osamdesetih godina prošlog veka zadesila je karlovčane velika nesreća: filoksera je uništila sve karlovaške vinograde. Karlovčani počeše siromašiti, no zahvaljujući nekolicini agilnih karlovačkih građana, sa Markom Popovićem Smotrom na čelu, počeše Karlovčani saditi nove vinograde na američkoj podlozi i već početkom XX veka veći deo karlovačkih polja bio je ponovo zasađen vinogradima i karlovačko vino iz novih vinograda odršalo je stari glas odličnog vina. Pojedini izvoznici, kao na primer Petar Kostić, uspevali su da svoj bermet plasiraju čak u Americi.
Od 1753. godine Karlovčani su bili oprošteni slušenja u vojsci, da bi se uspešnije mogli baviti trgovinom, zanatstvom i vinogradarstvom. Za oprost od slušenja u vojsci plaćali su poseban porez tzv. kontribuciju. No 1808. godine, za vreme Napoleonovih ratova, osniva se "grašdansko voinstvo". Karlovci su davali dve čete vojnika. Oficiri su im bili karlovački građani, zanatlije i trgovci, a njih je na predlog Magistrata postavljala generalna vojna komanda u Petrovaradinu. Vojnici su nosili civilno odelo, samo nedeljom vežbali su se vojničkim veštinama. Dužnost im je bila da posednu gradove kad operativna vojska ode na bojište. Karlovčani su bili obavezni, u mirno doba uz nagradu a u ratno besplatno, svojim kolima da prevoze vojsku, vojnu opremu i hranu, da prime na prenoćište vojnike i sve one koje odredi vlast, a to je bio velik kuluk za većinu Karlovčana.
Nadležna viša vlast je bila generalna vojna komanda najpre sa sedištem u Osijeku, a od 1784. u Petrovaradinu. Vrhovna vlast je bio Dvorski ratni savet u Beču. Do 1745. godine opštinska uprava u Karlovcima bila je u srpskim rukama. Opštinom je upravljao knez sa većem. a zvanični jezik bio je srpski. Sa osnivanjem Vojne granice, 1745, zvanični jezik postaje nemački. Predsednik opštine i senatori morali su biti vični nemačkom jeziku u govoru i pismu. Od 1780. generalna vojna komanda postavljala je sve činovnike i to isključivo Nemce i takvo stanje bilo je sve do 1848. godine.
Na Majskoj skupštini u Karlovcima, 13. maja 1848. po novom kalendaru, proglašeni su Srem, Bačka i Banat Srpskom Vojvodinom. Karlovci su postali središte Srpske Vojvodine, sedište Glavnog narodnog odbora, Glavnog stana srpske rezervne vojvođanske vojske, Glavne bolnice, Magacina za municiju, a neko vreme i sedište Glavnog štaba operativne vojske, no već u jesen1849. seli se uprava Srpske Vojvodine u Temišvar.
Godine 1860. ukinuta je Srpska Vojvodina, a carskim reskriptom od 8. juna 1871. ukinuta je i Vojna granica. Generalna vojna komanda u Petrovaradinu pripojena je zagrebačkoj, a manifestom od 15. juna 1881. pripojena je civilnoj Hrvatskoj i stavljena pod upravu bana i Hrvatske zemaljske vlade. Tom prilikom Karlovci su proglašeni gradom sa uređenim Magistratom, podvrgnuti direktno pod županiju u Vukovaru.
Naviknuti još pod Turcima da iz sopstvenih sredstava izdržavaju svoje kulturnoprosvetne ustanove, Srbi su to činili i posle preseljenja u ove krajeve. Već od 1728. godine postoji u Karlovcima Latinska škola, a kada se ukazala potreba da se u Karlovcima osnuje gimnazija, rodoljubljivi Srbi Karlovčani sa Dimitrijem Anastasijevićem Sabovom na čelu i drugim čovekoljubljivim ljudima sa strane, 1791. godine osnivaju svojim prilozima Gimnazijski fond, iz kojeg će se bez prekida izdržavati Srpska gimnazija u karlovcima već sto i trideset godina. Da bi se u njoj mogli školovati i siromašni a odlični đaci sa strane, karlovački mitropolit Stefan Stratimirović osniva Blagodjejanije, u kome je, tokom 116 godina, svake godine 50-100 đaka uživalo besplatnu hranu. Stratimirović je osnovao i fond za izdržavanje Blagodjejanija. Na taj način se pomoću Karlovačke i nešto mlađe Novosadske Srpske gimnazije školovani prvi naši učeni ljudi u većoj masi.
Danas u Karlovcima radi Osnovna škola, Potpuna mešovita gimnazija, Mešovita učiteljska škola, Škola učenika u privredi i Zabavište. Od prosvetnokulturnih i naučnih ustanova Gradski muzej, Arhiv Istorijskog instituta SAN-a, Gradska knjižnica i čitaonica, Zavod za vinogradarstvo i voćarstvo i dr.
Za vreme zloglasnog Veleizdajničkog procesa u Zagrebu nekoliko rodoljubljivih Karlovčana bili su zatvoreni i neki osuđeni zbog veleizdaje, no to ih nije omelo da učestvuju kao dobrovoljci u Balkanskom ratu, kao i u Prvom svetskom ratu u Dobrudži i na Solunskom frontu. Preko 250 Karlovčana proveli su Prvi svetski rat u vrlo teškim prilikama, u tamnicama petrovaradinske i aradske tvrđave i logorima u Belištu, Osijeku, Koprivnici i Turnju, mnogi kao taoci. Neki od ovih ostavili su svoje kosti po raznim logorima, a neki su bili streljani zbog veleizdaje.
Posle pobede na Kajmakčalanu, Dobrom polju, ubrzo su srpske i savezničke trupe očistile Srbiju od neprijatelja, prešle preko Drine, Save i Dunava i zaposele sve zemlje naseljene Srbima, Hrvatima i Slovencima, i krajem novembra 1918. godine svečano ušle i u Karlovce. Posle proglašenja ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca u Beogradu 1. decembra 1918, u Karlovcima je obrazovan Karlovački srez i druge ustanove.
U toku Drugog svetskog rata, koji je izbio 6. aprila 1941. godine i po svojoj svireposti bio za srpski narod najkrvoločniji od svih ratova i najviše ga žrtava stao, u raznim borbama poginulo je 67 Karlovčana, dok je 340 Srba i Srpkinja Karlovčana pobijeno na najsvirepiji način po logorima na Jadovnu, u Staroj Gradiški, Jasenovcu, Sremskoj Mitrovici, Gospiću i drugim mestima.
Posle oslobođenja Beograda, 1944. godine ni Karlovci nisu dugo čekali na svoje oslobođenje.
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Sremski Karlovci Empty
PočaljiNaslov: Re: Sremski Karlovci   Sremski Karlovci EmptyPet Jan 16, 2009 8:40 pm

Geografski i istorijski položaj Karlovaca

Geografski, Sremski Karlovci i njihova šira oblast pripadaju Sremu, u kome leže na važnoj prirodnoj saobraćajnici, bez sumnje jednoj od najvažnijih za celu jugoistočnu i centralnu Evropu: na Dunavu. Otuda je jasno da su već od najstarijih etapa praistorije ovde postojale povoljne mogućnosti za održavanje kontakta sa kulturama kako srednje Evrope tako i Balkanskog poluostrva i jugoistoka, što se odrazilo i u pripadnosti određenim praistorijskim kulturama za koje se praistorijski nalazi iz Sremskih Karlovaca i okoline mogu vezati. Uopšteno se može reći da je ova oblast u raznim etapama praistorije bila jače vezana za uticaje i impulse u formiranju najstarijih praistorijskih kultura, koji su dolazili sa jugoistoka i preko Balkanskog poluostrva, da bi se zatim uključila u jednu širu južnopanonsku sferu sa njenim određenim odlikama. Ovakav položaj proizilazi i iz onog malog broja podataka kojima raspolažemo o etničkoj pripadnosti ovih krajeva u osvit pisane istorije, u vreme širenja rimske vlasti i konašno priključenje Srema Rimskoj imperiji. Svojim položajem na Dunavu, područje Sremskih Karlovaca uklapa se u liniju rimske utvrđene granice-limesa, na teritoriji provincije Panonije. No na ovom mestu nije, na limesu, postojalo nikakvo veće i znatnije utvrđenje. Dok se kao takva pominju Cusum (Petrovaradin) i Acumincum (Stari Slankamen), antički izvori i natpisi ne govore nam ni o kakvom znatnijem rimskom naselju na mestu Sremskih Karlovaca, a na postojanje takvog naselja ne upućuju ni arheološki nalazi. U okviru administrativne organizacije Panonije, Sremski Karlovci morali su biti vezani za jedan od većih gradskih centara, možda Sirmium (Sremsku Mitrovicu) ili Bassianae (kod današnjih Donjih Petrovaca), o čijem postojanju i istoriji raspolažemo bogatim arheološkim a delom i istorijskim podacima.

Karlovačka polja

Sremski Karlovci prostiru se po ivici severoistočnog obronka Fruške gore, a sama varoš izdužila se kao jezik po vodoplavnom i močvarnom terenu pored Dunava i strmim stranama Magarčeva brega i Čerata. U pozadini varoši, na severozapad, zapad i jug šire se karlovačka polja. Atar karlovački ima oblik nepravilnog četvorougaonika sa najkraćom stranom na severu u Zanošu, na granici petrovaradinskomajurskog atara. Najduža strana zatvara karlovački atara sa juga. Ova strana ide od Dunava preko Karaša, Kraljeva brega, Kurjakovca, grbenom Fruške gore i izbija na Evgenov put. Na severoistoku je Dunav granica karlovačkog atara, a na zapadu Raša i Stražilovačka šuma. Sa grebena Fruške gore teku nizovi bregova poređani kao žilice na korenu, tako da gotovo svi bregovi teku paralelno od juga prema severu. Breg od brega rastavljaju duboke doline sa terasamakao ostacima nekadašnjih jezerskih korita. Usled cepanja i klizanja gornjih terasa, kotlinaste doline sve se više pproširuju. U većini slučajeva terase se sastavljenjeod lesa i peska. Klizanje i cepanje zemljišta je obična pojava u karlovačkom ataru. Zemljište, klizi, cepa se, stvaraju se udubljenja i uzvišenja i to daje posebnu talasastu plastiku, kakvu vidimo naročito u Karašu. Uzrok je klizanju zemljišta u većini slučajeva nepravilno rigolisanje zemljišta i rđavo postavljanje odvodnih kanala.
Sedla bregova većim delom su uzane visoravni, a nešto šire visoravni protežu se samo po Doci, Raši i Kraljevom bregu. Reljef atara pokazuje veliku raznolikost, dolovi se neprekidno izmenjuju sa bregovima, kao i blagi nagibi sa strmim. Lipovački i Stražilovački potok, potok u Mateju i Selištu duboko su izdubili svoja korita, te stvorili visoke obale, koje se ruše i rone, te na mnogim mestima stvaraju provalije i gudure. Lokalni kontrasti zemljišta su vrlo česti, a pored toga i raznoliki biljni pokrivači koji pokrivaju bregove i dolove, čine da je karlovačka okolina privlačna i lepa.
Putnici, koji putuju u proleće železnicom pored Sremskih Karlovaca, Očaarani su lepotom karlovačkih polja. Dok je drveće, kuda je voz malo pre projurio, u bačkoj nizini ili u ravnom Sremu, bilo potpuno golo i nije davalo od sebe znak života - u Karlovcima je to drugačije. Drveće je posuto kao sneg belim, crvenkastim i žućkastim cvetovima, te izgleda kao buketi zadenuti u crna polja. Po brežuljcima i dolovima viju se brazde zasađene vinovom lozom. Tačke pobodene pored čokota, na koje će biti loza povezana, kao vojniici čuvaju tu lozu da je obesna kočava i hladni gornjak ne polomi i počupa. Karaš, Rovina, Remetica, Kuvalovo, Mali matej, Krivac i Ćušilovo najbogatija su, a ujedno najtoplija i najvlažnija karlovačka vinogradarska polja.
Na jug i jugozaapad od varoši prostiru se polja: Banstol, Kraljev breg, Lipovac, Vrhovi, Mihaljevac, Doboševac, Kurjakovac, Krstuševina, Belješevo, Magarčev breg, Ešikovac i Čerat. Sva ova polja zajedno sa Dokom, koja leži na severozapadu od varoši, imaju isti izgled i iste biljke. To su karlovačka najviša polja i velik su deo oovih polja ledine, pašnjaci i livade, a tek prisojni brežuljci, ravnice i dolovi zasađeni su vinogradima, voćem, ili su posejani drugim kulturnim biljkama.
Na zapad i severozapad od varoši prostiru se polja: Bocka, Rovine, Selište, mala i velika bašta, Zaguljanac i druga manja polja. Ova polja mnogo su pitomijeg izgleda, brežuljci se steru u blagim nagibima, doline su prostranije, a ima i većih ravnica. Brežuljci su zasađeni vinovom lozom, a po dolinama ima mnogo šljivika. Šljive vrlo retko rode, te se šljivici malo po malo vade. Ravnice su posejane žitom i kukuruzom.
U Karlovačkom ataru prema vrstama biljaka razlikujemo četiri vegetacione formacije: formaciju bara, prudova i vlažnih livada. Ta formacija zaprema niže delove Krivca, Kuvanova, Prosjanica, Karaša i prudove. Stepska formacija zaprema više suva zemljištakoja se prostiru po Kraljenom bregu, Banstolu, Vrhovima, Mihaljevcu, Čegru, Krstuševini, Magarčevom bregu, Ešikovcu, Čeratu i Doki. Formacija šume i prelazne formacije nalaze se između vlažnih i suvih polja.
Na jugoistoku od Kraljeva brega širi se pored Dunava Čortanovačka šuma, a na jugozapadu Remetska i Karlovačko-Stražilovačka šuma. Veći deo drveća u ovim šumama je lipa, a manji deo se sastoji od hrastova, graba, bukve, klena, jasena, javora, bresta i divljeg voća. Prvobitno su svakako ove šume bile hrastove, a ostale vrste šumskog drveća, pa i lipe imale su podređenu ulogu. Kada je u prošlosti čovek počeo seći ove hrastove šume, radi svojih kućnih potreba, obnavljanje šume išlo je na štetu hrasta.
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Sremski Karlovci Empty
PočaljiNaslov: Re: Sremski Karlovci   Sremski Karlovci EmptyPet Jan 16, 2009 8:42 pm

Oj, Karlovci, mesto moje drago

Oj, Karlovci, mesto moje drago,
K'o detence došao sam amo,
Igra beše jedino mi blago,
Slatko zvah ja med i smokvu samo.
Dete malo-golušavo tiče,
Dođe tiče, pa se tu naviče,
Ovde, ovde, gde krioce malo
Prvi put je sretno ogledalo,
Ispočetka od grane do grane,
Od drveta jednog do drugoga,
Dok je smelo setiti se strane,
Setiti se neba visokoga,
Dok je moglo krila svoja laka
Nebu dići, tamo pod oblaka.

Pod nebo se dig'o ptić i sada,
Al' veseo nije k'o nekada;

Gleda dole, reku, vrelo, luga,
Drva, žbune, gore i vrleti,
Pa mu s'čine do toliko druga,
Do toliko uspomena sveti',
S kime dane prelepo probavi,
Pa ih sada mora da ostavi.
Teško mu se, teško rastaviti,
Ali šta će kada mora biti!
Za njih srce njemu mlado tuče,
Ali nešto na daleko vuče,
On ne može odoleti,
Pa se vine i u svet poleti.

Oj, Karlovci, lepo l' živeh tude,
Al' šta mora biti - neka bude,
Ta i mene nešto dalje vuče,
Evo, pružam svoga raja ključe.
Pa kada bih im'o kaku želju,
Jednu b' im'o samo, ali velju;
Kad bi tako smanjio se tudi
Da te mogu pritisnut' na grudi,
Ta na grudi i na svoja usta
Oh, željice, ala si mi pusta!

Sremski Karlovci 29-mala
Branko Radičević (1824-1853)
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
Sponsored content





Sremski Karlovci Empty
PočaljiNaslov: Re: Sremski Karlovci   Sremski Karlovci Empty

Nazad na vrh Ići dole
 
Sremski Karlovci
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
HIPERION :: SRBIJA :: VOJVODINA-
Skoči na: