Velika geografska otkrića označavaju razdoblje u
istoriji koje je trajalo od polovine 15. do polovine 16. veka. Tokom
tih sto godina evropski istraživači su posetili većinu nastanjenih
krajeva sveta i otkrili da je svet mnogo prostraniji i raznolikiji no
što je iko mogao i da zamisl. Vesti o njihovim otkrićima su se širila
zahvaljujući novoj tehnici štampe i privlačila su pažnju široke
publike. Proširivanje geografskih, ali i drugih saznanja, po svojoj
širini i brzini bilo je veliko, pa se u tom pogledu ni jedan drugi vek
do tada ne može meriti s tim razdobljem. Stoga se doba velikih
geografskih otkrića smatra granicom kojom se završava razdoblje
srednjeg veka, a započinje novo veliko razdoblje ljudske prošlosti
nazvano novi vek.
Velika geografska otkrića pokrenula su lavinu ekspedicija u kojima
su evropski brodovi putovali oko sveta u potrazi za novim trgovačkim
putevima i partnerima radi održavanja rastućeg kapitalizma u Evropi. U
tom su procesu Evropljani naišli na nove ljude i ucrtali zemlje dotada
njima nepoznate zemlje. Među najslavnijim istraživačima tog razdoblja
bili su Kristofor Kolumbo, Vasko da Gama, Pedro Alvarez Kabral, Džon
Kabot, Huan Ponse de Leon i Ferdinand Magelan.
Velika geografska otkrića imala su korene u novim tehnologijama i
idejama koje su nastale u doba renesanse, a uključivale su napredak u
kartografiji, navigaciji i brodogradnji. Novo mišljenje da je Zemlja
okrugla, navelo je odvažnije na pomisao o plovidbi na zapad kako bi
stigli na istok. Najvažniji je bio izum prve karake, a potom i karavele
u Iberiji. One su bile spoj tradicionalnih evropskog i arapskog dizajna
i prvi brodovi koji su mogli napustiti relativno pasivan Mediteran i
zaploviti sigurno na otvoreni Atlantik.
.......izvolte,dalje....;]