Politički odnosi Hrvatska-Slovenija

Slovenija možda blokira ulazak Hrvatske u NATO





Nakon blokade ulaska Hrvatske u EU, može se dogoditi da Slovenija blokira i hrvatski ulazak u NATO, preneo je "Monitor". Slovenački parlament trebalo bi da se sledećeg ponedeljka izjasni o ratifikaciji protokola po kojem bi se Hrvatska na zasedanju NATO-a u aprilu pridružila alijansi.

Kako piše "Jutarnji list", rezultat glasanja je neizvestan, zbog zahteva nacional-populističkih grupacija da se to pitanje uvrsti u "nerešene granične sporove sa susednom državom".
Vlada slovenskog premijera Boruta Paora se slaže sa ratifikacijom, ali se odluka o tome donosi dvotrećinskom većinom do koje Pahorovoj koaliciji nedostaje 15 glasova.
Presudno će biti dobiti glasove Slovenačke demokratske stranke bivšeg premijera Janeza Janše, koja ima 27 predstavnika.
Janša je prethodno istakao da Hrvatska ispunjava uslove za članstvo u NATO-u i da je slovenske nacionalne interese u vezi s granicom moguće zaštititi tokom hrvatskih pregovora za ulazak u Europsku uniju, iako bi moglo doći do odgode glasanja, navodi "Jutarnji list".

Predsednik predstavničkog kluba Slovenačke pučke stranke Jakob Presečnik izjavio je juče da njegova stranka i dalje insistira na odgodi.
Neki hrvatski portali objavili su interaktivni atlas slovenačkog Ministarstva okoline i prostora na kojemu je Piranski zaliv prikazan isključivo kao deo Slovenije, kao i sporna područja na levoj obali Dragonje.
Hrvatsko Ministarstvo spoljnih poslova i evropskih integracija ocenilo je nekorektnom i pravno neutemeljenom ovu mapu, objavljenu na internet stranici slovenačke Agencije za okolinu, koja je deo relevantnog ministarsta.
U vezi sa sednicom slovenačkog parlamenta o ratifikaciji hrvatskog prijema u NATO u četvrtak će se sastati i spoljnopolitički odbor parlamenta, koji bi trebalo da raspravlja o odnosima sa Hrvatskom, nakon što je slovenačka nacionalna partija zatražila odgodu glasanja, uz tvrdnje da je Hrvatska i u dokumentaciji za NATO prejudicirala granicu. Iako je slovenačko Ministarstvo spoljnih poslova opovrgnulo tu tvrdnju, sednica će se ipak održati, piše "Jutarnji list".

Rješenje blokade u idućim tjednima?



Osim povremenih čarkanja, nema nikakvih promjena u hrvatsko-slovenskim odnosima, koje je opteretila slovenska blokada hrvatskih pregovora o članstvu u Europskoj uniji. Međutim, po ocjeni hrvatskih analitičara, ukupna vanjskopolitička klima se mijenja nabolje u hrvatsku korist.

Jučerašnja rasprava u vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta, kada je niz parlamentaraca osudio slovensku blokadu hrvatskih pregovora, i današnje usvajanje prijedloga rezolucije o hrvatskom napretku u pregovorima sa Europskom unijom, u kojoj se izražava „duboko žaljenje“ zbog slovenske blokade, za bivšeg ministra vanjskih poslova i političkog analitičara Matu Granića, u izjavi za naš radio, vode samo jednom zaključku:

„U sadašnoj situaciji Slovenija u Europskoj uniji je u defanzivi. Ako Hrvatska uspije dodatno mobilizirati Njemačku i Francusku, ja duboko vjerujem da će doći i do sastanka u troje - Hrvatska, Slovenija i predstavnik Europske unije ili Komisije ili predsjedavajućeg, i da stvari će se ipak kretati prema arbitraži. Zašto? Jer je to jedino demokratsko, civilizirano rješenje i to je lako svakome u Europskoj uniji i u Sjedinjenim Američkim Državama objasniti.“

Na tom je tragu i današnja izjava hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića austrijskoj agenciji APA kako vjeruje da će blokada biti riješena u sljedećim tjednima na obostrano zadovoljstvo.

Novi sastanak eksperata

Mješovito hrvatsko-slovensko ekspertno povjerenstvo sastat će se 28. siječnja u Sloveniji, najavio je u izjavi za naš radio akademik Davorin Rudolf. Hrvatska je pozicija da 16 godina pregovaranja nije donijelo nikakve rezultate, da je propao i pokušaj posredovanja bivšeg američkog ministra obrane Williama Perryja, dakle - preostaje jedino neki međunarodni sud. Za Hrvatsku je dobro rješenje Međunarodni sud pravde u Hagu, među 15 sudaca nema ni Slovenaca ni Hrvata, a od pedesetak dosadašnjih presuda o granicama ili suverenitetu među državama - sve su izvršene. Načelo pravičnosti koje stoji u statutu ovog suda i na kojem Slovenija inzistira je relikt iz vremena kada međunarodno pravo nije bilo razvijeno, kaže akademik Rudolf:

„I mogu vam reći, pred Sudom u Hagu je do sada bilo oko 110 predmeta. Do danas nikada nijedna država nije ovlastila Sud da rješava spor o pravičnosti. Hrvatska, mislim, ne može na to pristati, kažem još nijedna država nije tako nešto prihvatila. I ako i Slovenija bude inzistirala na tome, ja ne znam šta ćemo predložiti našim vladama.“

Nema trećeg odstupanja hrvatskog

Nema novih momenata u hrvatsko-slovenskim odnosima, niti će ih biti tako dugo dok Slovenija ima i najmanjeg razloga za vjerovati da će Hrvatska odustati od rješavanja graničnog pitanja po odredbama međunarodnog prava, kaže za naš radio opozicijski potpredsjednik Sabora i ekspert za međunarodne odnose Neven Mimica. Slovenska blokada hrvatskih pregovora o članstvu u Europskoj uniji ima tri cilja: ili vratiti problem na bilateralnu razinu koja bi rezultirala nečim nalik dogovoru Drnovšek - Račan, drugi bi cilj - ako prvi ne uspije - bio prihvatiti međunarodno pravno tijelo, ali po već spominjanom načelu pravičnosti, a ako ni to ne prođe - Ljubljana bi prihvatila međunarodnu pravnu arbitražu, ali na način da se Hrvatskoj onemogući da na sud donese svoje dokaze. Nijedno od tih rješenja nije za Hrvatsku prihvatljivo, kaže Mimica:

„Ali dok god ostavlja imalo prostora da se Slovenija nada da će neka od ta tri rješenja biti prihvatljiva, bojim se da nema deblokade. Zbog toga sa Slovenijom treba razgovarati u četiri oka ili u šest očiju, kako god se dogovorilo, ali treba razgovarati na način da se u tom razgovoru jasno kaže da nema trećeg odstupanja hrvatskog od međunarodnog prava.“

Prvo je odstupanje bilo dogovor Račan - Drnovšek o granici, a drugo odstupanje bilo je Sanaderovo odustajanje od primjene Zaštićenog ribolovno-ekološkog pojasa (ZERP):

„Jasno i čvrsto i Vlada i oporba i predsjednik države moraju samo jednu poruku slati: nema trećeg odstupanja od međunarodnoga prava koje Hrvatska ima u ovim pitanjima razgraničenja.“

Granični spor mora da se reši

Izaslanik Evropskog parlamenta za Hrvatsku Hanes Svoboda izjavio da Hrvatska neće uspeti da zaključi pristupne pregovore sa EU ako u roku od nekoliko nedelja ne reši granični spor sa Slovenijom. Evropski poslanik kritikovao ideju o raspisivanju referenduma u Sloveniji. Komesar za proširenje EU Oli Ren u sredu boravio u Zagrebu i Ljubljani.



Hrvatska neće uspeti da zaključi pristupne pregovore sa EU do kraja 2009, kako je predviđeno, ako u roku od nekoliko nedelja ne reši granični spor sa Slovenijom, upozorio je izaslanik Evropskog parlamenta za Hrvatsku Hanes Svoboda.

U izveštaju o napretku Hrvatske koji je juče usvojio spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta, ocenio je da zaključivanje pregovora do kraja 2009. Hrvatska može ostvariti "ako njena vlada pojača napore u rešavanju najosetljivijih pitanja vezanih za proces pridruživanja, uključujući borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije".

Svoboda je za internet sajt "EUobserver", rekao da "iako u zvaničnom izveštaju želimo jasno da poručimo da je to i dalje moguće" u stvarnosti "postaje sve teže da se ostavri raj rok".

"Moguće je, jedno ako bi se granično pitanje rešilo u naredne tri, četiri nedelje. U protivnom, tehnički nema dovoljno vremena da se obrade poglavalja", dodao je Svoboda.

Evropski poslanik takođe je kritikovao ideju o raspisivanju referenduma u Sloveniji o prijemu Hrvatske u EU, ocenivši je kao "apsolutno kotraproduktivnu" pretnju.

"Nije moguće da jedna zemlja članica EU blokira prijem svog suseda referendumom. To nije način kako se rešavaju takvi problemi", rekao je Svoboda.

Slovenija je blokirala pregovore Hrvatske o pristupanju EU u decembru, optužujući Zagreb da mapama dostavljenim tokom pregovora prejudicira rešenje graničnog spora sa Ljubljanom.

Hrvatska je do sada otvorila 22 od ukupno 35 poglavlja u pregovorima, a zatvorila sedam.

Tajna misija Oli Rena u Zagrebu

Komesar za proširenje Evropske unije Oli Ren pojavio se nenajavljeno u Zagrebu u sredu uveče, gde se odvojeno sastao s predsednikom Hrvatske Stjepanom Mesićem i premijerom Ivom Sanaderom, javljaju hrvatski mediji.

U hrvatskoj Vladi su potvrdili da je zaista došao iznenadni gost iz EU, ali nisu želeli da otkrivaju detalje razgovora.

U sredu je Ren boravio i u Ljubljani gde se sreo sa predsednikom Slovenije Danilom Turkom, premijerom Borutom Pahorom i ministrom spoljnih poslova Samuelom Žbogarom.

Ren je sa domaćinima razgovarao o blokadi koju Slovenija sprovodi i time koči pregovore Hrvatske za pristup EU.

Spor oko granice pred arbitražom

Kopredsednici hrvatsko-slovenačke komisije za pripremu arbitražnog postupka vezanog za spor oko granice Davorin Rudolf i Miha Pogačnik izjavili da su se približile mogućnosti predaje spora arbitraži. Hrvatska ne odustaje od rešenja spora, izjavio premijer Sanader.


Davorin Rudolf i Miha Pogačnik

Kopredsednik mešovitog hrvatsko-slovenačke Komisije za pripremu arbitražnog postupka vezanog uz spor oko granice Davorin Rudolf izjavio je da se Komisija približila mogućnosti sklapanja Sporazuma za predaju spora arbitraži.

Rudolf i kopredsednik komisije iz Slovenije Miha Pogačnik složili su se danas da je to telo obavilo velik deo posla, ali se još ne zna da li će nastaviti rad.

Pogačnik je izjavio da je "Komisija do sada uradila veliki posao", ali da još postoje dva pitanja o kojima nema saglasnosti i za koje su potrebne konsultacije na nivou vlada.

Najavio je da će o rezultatima rada Komisije obavestiti slovenačku vladu, a od odluke vlade zavisi da li će mešovita komisija dobiti mandat za nastavak rada.

Kao glavna pitanja koja onemogućavaju da se postigne zajednički sporazum o predaji graničnog spora arbitraži Pogačnik je naveo pitanje "materijalnog prava kojim bi se koristilo pred sudskim forumom kojem bi se spor predao". Objasnio je da se radi o tzv. načelu pravičnosti (ex aeqo et bono), koje je za slovenačku stranu bitno u mogućem postupku arbitraže.

Kao drugu tačku u kojoj se stanovišta razilaze i zbog čega su potrebne konsultacije sa slovenačkom vladom, Pogačnik je naveo neslaganje o tome koji sektori na kopnenoj i morskoj granici bi se predložili kao predmet spora.

Rekao je da ne postoji slaganje o tome bi li odabrana sudska ustanova odlučivala samo o razgraničenju teritorijalnog mora ili i o morskim pojasevima, odnosno razgraničenju epikontinentalnih pojasa i privrednog pojasa.

Rudolf je preporučio Pogačniku da uveri slovenačku vladu da komisija treba da nastavi rad. Ponovio je da je Komisija formirana na osnovu dogovora premijera Ive Sanadera s tadašnjim slovenačkim premijerom Janezom Janšom u avgustu 2007. godine.

Rudolf je naglasio da je stav Hrvatske da je najbolje da o graničnom sporu prosuđuje Međunarodni sud pravde u Hagu jer se, kako je rekao, malim državama najviše isplati da se primenjuju odredbe međunarodnog prava.

Upitan o inicijativi za rešenje spora i blokade pristupnih pregovora koji je ovih dana izložila Evropska komisija, Rudolf je rekao da bi voleo da je komesar EU za proširenje Oli Ren predlog izneo nakon sastanka komisije za arbitražu.

"Da je poverenik Ren pričekao današnji sastanak komisije i naš današnji susret mogao je biti drukčiji", rekao je Rudolf.

Hrvatska ne odustaje od rešenja spora

Hrvatska nema razloga da odustane od stava da granični spor sa Slovenijom treba da rešava Međunarodni sud pravde u Hagu, izjavio je danas u Saboru premijer Ivo Sanader, ističući da ne može davati komentare na predlog Evropske komisije za rešavanje spora sve dok ne bude služben.

U odgovoru na pitanje poslanika Hrvatske stranke prava Ante Đapića da li će vlada i dalje insistirati da se granični problemi sa Slovenijom rešavaju isključivo pred međunarodnim pravnim institucijama, Sanader je rekao da Hrvatska nema razloga da odustane od dogovora na Bledu.

Taj dogovor podržale su i hrvatska i slovenačka strana, a njime je utvrđeno da zajedničke komisije definišu sporne granične tačke i pravni okvir, kako bi se spor rešio pred međunarodnim sudskim organom. Sanader je pozdravio uključivanje Evropske komisije u spor, ističući da je to i tražio nakon slovenačke blokade hrvatskih pregovora sa EU, dodavši da Hrvatska još nije dobila nikakav službeni predlog komisije pa ga zato ne može ni komentarisati.

Ostaju posredovanje i arbitraža



Propala je još jedna mogućnost nalaženja bilateralnog rješenja hrvatsko-slovenskog graničnog spora i skidanja slovenske blokade sa nastavka hrvatskih pregovora o članstvu u Europskoj uniji. Mješovito međudržavno povjerenstvo razišlo se danas bez zajedničkog zaključka. Na stolu ostaju samo posredovanje i arbitraža.



Mješovito hrvatsko-slovensko povjerenstvo sastalo se danas u Šmarješkim toplicama u Sloveniji po četvrti i vjerojatno posljednji put. Iako je hrvatski supredsjedatelj povjerenstva Davorin Rudolf kazao kako su blizu rješenja, i da bi trebalo nastaviti sa radom, slovenski supredsjedatelj Miha Pogačnik kazao je kako se dva izaslanstva nisu mogla složiti oko dva važna pitanja, i da će dalji rad povjerenstva ovisiti o odluci slovenske vlade. Ovakav današnji ishod nije iznenađenje – akademik Rudolf ga je i najavio u nedavnoj izjavi za naš radio, a novi slovenski premijer Borut Pahor je u niz navrata izrazio očekivanje da će povjerenstvo do konca ovog mjeseca završiti s radom.


Hrvatski premijer Ivo Sanader danas je ponovno naglasio kako Hrvatska ne odustaje od izlaska pred međunarodnu pravosudnu instancu i odbio komentirati inicijativu Europske komisije o političkoj arbitraži između Hrvatske i Slovenije.


„Pozdravljam inicijativu Europske komisije o uključivanje u pregovore oko deblokade – to je bilo ono što sam ja tražio. Tako dugo dok nemamo službeni prijedlog, ja ga neću komentirati i držim se dogovora sa Europskom komisijom i riječi koju sam dao. Predsjednik Komisije je to tražio od obje strane – da ne komentiramo dok se ne završi.“


Podsjetimo, slovenska strana nije bila tako diskretna i u medije je procurilo da bi u arbitraži bili Martti Ahtisaari, Robert Badinter i neka ekspertica. Slovenski premijer Borut Pahor otklonio je odmah mogućnost slovenske deblokade hrvatskih pregovora, dok je ministar vanskih poslova Samuel Žbohar dopustio mogućnost slovenskog popuštanja, a ta je nekonzistentnost slovenske vanjske politike već doživjela kritike u slovenskim medijima. Politički analitičar i profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Branko Caratan nije u izjavi za naš radio optimist oko razvoja događaja.


„Na slovenskoj strani postoji izgleda kolebanje što treba napraviti kao sljedeći korak. Međutim, to sve skupa vodi daljem odugovlačenju da se pristupi rješavanju problema granice i daljem odgađanju nastavka pregovora Europske unije sa Hrvatskom. Takva prolongacija po mom mišljenju nanosi katastrofalne štete hrvatsko-slovenskim odnosima, u perspektivi pogoršava odnose u regiji i može dodatno zakomplicirati čitavu situaciju.“


Doista, kakva je sada situacija? Hrvatska strana nakon 15 godina bilateralnih pregovora na njih više ne računa, dok Slovenci ne žele na međunarodni sud, osim pod vlastitim, nikad do sada primjenjivanim uvjetima. Po ocjeni Caratanovog kolege i eksperta za Europsku uniju Damira Grubiše – dvije države su se ukopale na svojim pozicijama.


„Tako da onda rješenje treba tražiti između toga. Dakle, ne mogu biti pregovori jer nema dovoljno povjerenja između dviju strana i dovoljno je situacija užarena – politički i u javnosti. Sa druge strane, slovenska strana ne želi ići na Međunarodni sud ukoliko se ne primijeni načelo pravičnosti i – rješenje je između toga! Imamo mogućnosti posredovanja i arbitraže. Mislim da su sada obje te varijante na stolu i srećom da je Europska unija konačno poduzela onu svoju glavnu ulogu koju ima, a to je da posreduje i pomaže pri uklanjanju svih onih elemenata koji ugrožavaju mir i sigurnost.“


Dodajmo i da je međunarodni stručnjak za pravo mora hrvatskog podrijetla Davor Vidas iz norveškog 'Fridtjof Nansen Instituta' upozorio danas u otvorenom pismu hrvatskim i slovenskim političarima na njihovu veliku odgovornost, ako se u rješavanju hrvatsko-slovenskog graničnog spora ne bude poštivalo međunarodno pravo. Po njegovim riječima ako bi se u sadašnjoj situaciji, uz eventualno europsko posredovanje, Hrvatska i Slovenija "nagodile" o granici na način koji ne bi imao uporišta u objektivnim, za sve jednakima kriterijima međunarodnog prava, šteta nastala za obje zemlje bila bi dugoročna i, moguće nepredvidiva.


On upozorava na veliku odgovornost Europske unije da se, na prostoru bivše Jugoslavije, gdje su se i kroz noviju povijest granice uglavnom krojile oružjem i - u konačnici - redovito pod političkim patronatom velikih sila, takva praksa stjecanja područja konačno u potpunosti nadomjesti razgraničenjem po međunarodnom pravu.


Vidas kaže kako je potrebno stati na put svakom pozivanju na "povijesne razloge", "moralna prava" ili čak "emocionalne aspekte", koje se koristi kako bi se izbjegla primjena međunarodnog prava u razgraničenju.

Slovenački parlament o članstvu Hrvatske u NATO

Slovenački parlament odlučuje o ratifikaciji protokola za uključivanje Albanije i Hrvatske u NATO savez. Predsednik slovenačke vlade Borut Pahor pozvao poslanike da glasuju za. Grčka bi mogla da blokira pregovora o pristupanju Hrvatske EU, piše "Slobodna Dalmacija".


Parlament Slovenije

Slovenački parlament počeo je u odlučivati i o ratifikaciji pristupnih protokola za uključivanje Albanije i Hrvatske u NATO savez.

Za potvrdu ratifikacije potrebna je dvotrećinska većina od 90 glasova, koliko je zastupnika u parlamentu. Najpre će poslanici glasati o o zakonu kojim se ratifikuje protokol o članstvu Albanije, a nakon toga i Hrvatske.

Na sastanku parlamentarnog odbora za spoljnu politiku u ponedeljak zakon o ratifikaciji hrvatskog članstva u NATO savezu podržan je velikom većinom i parlamentarcima je preporučeno da se on usvoji. Za ratifikaciju zakona na odboru je glasalo 16 članova odbora, a tri su bila protiv.

Predsednik slovenačke vlade Borut Pahor početkom sedmice pozvao je poslanike da glasuju za članstvo Hrvatske u NATO savezu.

Pahor je odgovarajući na poslanička pitanja tada izjavio da će glasanjem za ulazak Hrvatske u NATO glasati i za kredibilnost Slovenije budući da je ulazak Hrvatske u organizaciju u kojoj se Slovenija nalazi od 2004. godine na samitu u Bukureštu prošle godine podržala i vlada Janeza Janše. Najavio je da će članovi njegove Slovenske demokratske stranke (SDS) glasati za ratifikaciju.

I Grčka bi mogla blokirati Hrvatsku

Pored Slovenije, i Grčka bi mogla da blokira bar jedno poglavlje pregovora o pristupanju Hrvatske Evropskoj uniji, piše splitska "Slobodna Dalmacija".

List je naveo da bi se moglo desiti da Grčka blokira otvaranje poglavlja o sudstvu, zato što je Hrvatska priznala makedonsku nacionalnu manjinu i Makedonsku pravoslavnu crkvu, dodajući da se komunikacija Grčke i Hrvatske vodi iza zatvorenih vrata.

Portparol Ministarstva inostranih poslova i evropskih integracija Hrvatske Mario Dragun kaže da nema informacija o najavama grčke blokade.

Hrvatskoj javnosti poznato je da Grčka blokira prijem Makedonije u NATO i napredovanje u pregovorima za članstvo u EU, pa ona već godinama ne može da dobije datum početka pregovora.

Razlog blokade jeste državno ime "Makedonija" pod kojim je i Hrvatska priznala tu državu, što Grčka smatra pretenzijama na svoju teritoriju, naveo je splitski list.

Grčka na svojoj teritoriji ne priznaje makedonsku manjinu, dok većina građana Makedonije, što je pokazalo i nanovije Galupovo istraživanje, ne želi u evroatlantske integracije ako to znači odustajanje od postojećeg imena.

Bez sastanka Sanader- Pahor

Ivo Sanader pokušao je dogovoriti sastanak s Borutom Pahorom nakon što je slovenački premijer javno pozvao na susret dva predsednika vlade, ali iz Slovenije nije stigao nikakav odgovor.Ministarstvo sponjnih poslova uputilo je poziv Ive Sanadera Borutu Pahoru još prošle sedmice ali "na upućeno diplomatsku notu do danas nije dobiven odgovor".

Slovenačka gencija STA prenosi Pahorovu izjavu da se sastanak još nije održao jer "slovenačka diplomatija ne uspeva stupiti u kontakt s hrvatskim premijerom Sanaderom".

NATO strahuje od mogućeg slovenačkog referenduma

Slovenačka ministarka odbrane Ljubica Jelušič rekla je u Briselu da nije sigurna da Slovenija može da, uz poštovanje demokratske procedure, ratifikuje protokol o pristupanju Hrvatske NATO-u prije samita ove organizacije u aprilu.



"Ako dođe do organizovanja referenduma o ovom pitanju, svi rokovi će biti prekoračeni", kazala je Jelušičeva poslije susreta sa generalnim sekretarom NATO-a Japom de Hop Sheferom.


Kako je prenela slovenačka agencija STA, ona se nada da do referenduma neće ni doći, ocjenjujući da bi, u slučaju da se to desi i rezultat bude negativan, Slovenija bila ponižena u očima međunarodne zajednice.

"Slovenija mora da se rukovodi razumom, a ne samo osjećanjima", kazala je Jelušičeva, prenijele su agencije.

Ona je najavila da se sledeće nedjelje mogu očekivati brojni politički potezi koji bi doveli do nove sjednice skupštine i brze ratifikacije protokola.

NATO strahuje da Slovenija neće uspjeti da ratifikuje protokol o pristupanju Hrvatske i Albanije Severnoatlantskoj alijansi do aprilskog samita ili prve posjete američkog predsjednika Baraka Obame Evropi, posebno ukoliko dođe do referendumskog izjašnjavanja, objasnila je Jelušičeva.

Međudržavni odnosi Slovenije i Hrvatske sve komplikovaniji

Ljubljana i Zagreb pronalaze samo nove sporove

U krajnje zaoštrenim odnosima između Zagreba i Ljubljane zbog slovenačkog veta za ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, očekivalo se da će slovenački parlament bez problema ratifikovati protokol o ulasku Hrvatske u NATO. Takva su uveravanja stizala i iz Ljubljane.



Ali, bivši premijer Janez Janša neočekivano je opstruirao ratifikaciju i sa poslanicima Slovenačke demokratske stranke napustio sednicu. Bez obzira da li je to učinio zbog neraščišćenih odnosa s Pahorom, ili je (kako ocenjuju neki hrvatski mediji) „inscenirao prekid sednice“, Hrvatska će morati da vodi još jednu trku s vremenom (uz onu za završetak pregovora sa EU do kraja 2008), sada i za ulazak u NATO na samitu u aprilu ove godine.
Danima već premijeri Ivo Sanader i Borut Pahor izmenjuju optužbe da jedan do drugoga ne mogu doći i dogovoriti eventualni sastanak. Najpre je Sanader odbio sastanak kojem bi, uz njega i Pahora, prisustvovao i predstavnik EU, jer se, navodno, radi o bilateralnom sporu, a zatim je Pahor odbio Sanaderov poziv da dođe na svetsko prvenstvo u rukometu, poručivši da se na sportskim priredbama ne može ozbiljno razgovarati o politici.
Spor Hrvatske i Slovenije oko utvrđivanja državne granice na moru i delu kopna traje od njihovog osamostaljenja. Pokušavao se rešiti bilateralnim pregovorima vodećih političara, radom mešovitih međudržavnih komisija, pa i uz pomoć posrednika (na primer, bivšeg američkog ministra obrane Vilijama Perija). Svi su ti pokušaji, međutim, završili neuspehom. Najdalje su u iznalaženju rešenja bili otišli premijeri Drnovšek i Račan, ali je njihov (kompromisni) sporazum naišao na žestoki otpor u Hrvatskoj, tako da je na kraju, „zbog mira u kući“, od njega odustao i Račan.

Cela granica pred sudom

Izgledalo je da su (u avgustu prošle godine na Bledu) premijeri Sanader i Janša uspeli da postignu određen dogovor, ali se ubrzo pokazalo da nisu. Mada Sanader i dalje misli da su postigli najprihvatljivije rešenje, da se spor reši na Međunarodnom sudu u Hagu, Janša tvrdi da je on pristao na to samo pod uslovom da taj sud raspravlja o čitavoj granici, a ne samo onoj koja još nije utvrđena.
Novi slovenački premijer Boris Pahor i njegova vlada ultimativno su tražili od Hrvatske da iz dokumenata koje je koristila u pristupnim pregovorima sa EU izbaci „zemljopisne karte i dokumente kojima se prejudicira granica“ jer se time, navodno, zadire u „vitalne slovenačke nacionalne interese“. Hrvatska je taj zahtev u više navrata rezolutno odbila, poslednji put po cenu blokade pregovora s EU.
Slovenija je jasno dala do znanja da ne pristaje da ide na Međunarodni sud pravde u Hagu ukoliko se dve strane ne usaglase o primeni načela pravičnosti po kojem se sud ovlašćuje da pri odlučivanju o sporu ne mora da primenjuje odredbe međunarodnog prava, nego može da presudi ono što smatra pravičnim. A Slovenija smatra da bi bilo pravično da dobije poziciju koju je imala u Jugoslaviji, kada je raspolagala celim akvatorijem Piranskog zaliva i imala slobodan izlaz na otvoreno more. Hrvatska, međutim, ne pristaje na primenu načela pravičnosti. Na tom je pitanju pre nekoliko dana došlo do prekida rada Hrvatsko-slovenačke komisije za granice, sastavljene većim delom od stručnjaka. Slovenačka je strana rekla da odustaje od daljeg rada u toj komisiji, jer se ipak radi o političkom pitanju koje moraju da reše političari.

Nepotrebna arogancija

Zaključivši da Hrvatska i Slovenija nisu u stanju da same reše problem granice (nakon što je dugo isticao da to treba da učine same), Brisel je odlučio da u igru uvuče iskusne međunarodne „igrače“, bivšeg finskog predsednika Martija Ahtisarija i francuskog pravnog stručnjaka Roberta Badintera. Najpre je poverenik za proširenje EU Oli Ren najavio fazu tajne diplomatije u rešavanju hrvatsko-slovenačkog spora oko granice, a onda su objavljena imena dvojice posrednika u sporu (ime trećeg posrednika još nije objavljeno). Politički su analitičari ocenili da je „uvođenje Ahtisarija, uz sekundiranje Badintera, u igru – izvlačenje teškog diplomatskog oruđa u taj sukob“. Smatraju da je i Hrvatskoj i Sloveniji „arogancija došla glave“ te da se ne može predvideti kako će sve završiti. Podsećaju da je Slovenija, dok je predsedavala EU, i te kako podržavala Ahtisarija i „njegove rezultate na Kosovu“, „odvajanje Kosova od Srbije“, ne sluteći da bi i ona za nekoliko meseci mogla da postane „jedan od njegovih klijenata“. Sada joj, posebno kao članici EU, ne preostaje drugo nego da prihvati inicijativu Brisela.
Što se tiče Hrvatske, njeno se vođstvo našlo na velikoj muci. Kako odbiti predlog Brisela, kada se zna da ga podržava većina članica EU. U medijima se sugeriše da je Badinter „slovenački čovek“ i da će „navijati za Sloveniju“. Za razliku od nekadašnjih pohvala, sada se izriču kritike i na Ahtisarijev račun. Sanader inače i dalje ponavlja da se Hrvatska opredelila za Međunarodni sud pravde, a na direktno pitanje o predlogu Brisela, odgovara da ga još nije dobio. I dodaje da će se o njemu, ukoliko ga dobije, morati da se izjasni hrvatski parlament. Predsednik Mesić se već dugo zalaže za međunarodnu arbitražu u graničnom sporu sa Slovenijom, zalagao se i za to da se on reši u Međunarodnom sudu pravde u Hagu, a prihvata i najnoviju inicijativu iz Brisela.

Nije samo granica sporna

Kako će se stvari dalje odvijati, tek će se videti. Granični je spor već dugo u prvom planu, iako Hrvatska i Slovenija imaju još nekoliko krupnih nerešenih problema. Jedan je od najvećih svakako problem duga (predratne) Ljubljanske banke štedišama u njenoj filijali u Zagrebu. Taj je dug u 18 godina uvećan za dvadeset puta, od 150 miliona evra popeo se na čak tri milijarde evra! Svojevremeno je bivši slovenački predsednik Milan Kučan izjavio da problem duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama smatra najvećim nerešenim problemom između dve zemlje, većim od problema utvrđivanja državne granice.

Nedovoljna distance od NDH

Spisku prigovora Slovenije Hrvatskoj priključila se proteklih dana i izjava Blaža Kavčiča, predsednika Državnog veća Slovenije, koji je na manifestaciji povodom obeležavanja dana sećanja na holokaust, u prisustvu šefa države Danila Tirka, sa mesta svečanog govornika prozvao Hrvatsku i upozorio javnost da se Hrvatska ni dan-danas nije distancirala od baštine NDH i ustaštva.