Centrima za intelektualnu svojinu protiv odliva mozgovaOsnivanje centara za intelektualnu svojinu pri univerzitetima u Srbiji neophodno je kako bi se povećao nivo zainteresovanosti za rad u oblasti pronalazaštva. Time bi se u zemlji zadržao deo mladih stručnjaka koji nameravaju da napuste zemlju.Bolja saradnja sa univerzitetima, posebno tehničkim, u oblasti patentiranja, a posebno osnivanje centara za intelektualnu svojinu, od velike su važnosti pri stimulisanju primene rezultata najnovijih naučnih istraživanja u industriji, smatra direktorka Zavoda za zaštitu intelektualne svojine Branka Totić.
Prema njenim rečima, pronalazaštvo je veoma značajno za razvoj Srije i preduslov za njenu jaku tržišnu poziciju, dok se podizanjem kulture pronalazaštva može sprečiti odlazak mladih stručnjaka u inostranstvo.
Zavodu za zaštitu intelektualne svojine prošle godine do novembra podneto je ukupno 363 zahteva za patentiranje, po čemu Srbija zaostaje za razvijenim zemljama.
Srbija na milion stanovnika broji svega 58 patentnih prijava, dok je u drugim zemljama taj odnos daleko veći - u Češkoj 63, Francuskoj 238, SAD 742, a u Japanu čak 2.720 prijava, a od tog broja 359 prijava podneli su pojedinci, među kojima samo 18 doktora i magistara nauka.
Po broju patentnih prijava Srbija ne stoji loše u odnosu na zemlje Balkana, ali od ukupnog broja prijava registruje samo 17 odsto, najčešće zbog nepotpunosti.
"U Srbiji ne postoji poseban propis koji reguliše svojinu nad pronalascima koje je finansirala države, a mi imamo najviše baš takvih istraživanja", naglasila je Totićeva u intervjuu Tanjugu.
U praksi, pronalazač je vlasnik patenta, ali ako je on zaposlen u nekom institutu vlasništvo nad patentom pripašće tom preduzeću, zbog čega naučnici uglavnom patente registruju na svoje ime, jer smatraju da instituti nisu tržišno orijentisani.
Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj najavilo je da će u ovoj godini izdvajati 50,2 odsto budžeta za osnovna istraživanja i oko 39,2 odsto za tehnološki razvoj, što je više u odnosu na 2008. godinu.