HIPERION
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
HIPERION

Samo opušteno i budi ono što jesi
 
PrijemPrijem  PortalliPortalli  TražiTraži  Latest imagesLatest images  Registruj seRegistruj se  PristupiPristupi  

 

 Srpska Ekonomija

Ići dole 
AutorPoruka
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Srpska Ekonomija Empty
PočaljiNaslov: Srpska Ekonomija   Srpska Ekonomija EmptySub Jan 17, 2009 1:13 pm

Mlađine diplomate

Lider G17 plus uskoro će udomiti još 32 svoja pulena, koji će biti ekonomske diplomate u konzulatima Srbije


Srpska Ekonomija Thumb_0201beta_3

BEOGRAD - Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja do kraja januara sprovešće javni konkurs za 32 nova radna mesta ekonomskih diplomata u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Ovaj zadatak do sada je bio u nadležnosti Ministarstva inostranih poslova, ali je promenom zakona o ministarstvima taj „teret“ sada pao na ministra Dinkića, koji namerava da raspiše javni konkurs kako bi izabrao odgovarajući kadar. Međutim, prema mišljenju sagovornika Kurira, ovde je na delu još jedan loš potez vladajuće koalicije, odnosno klasično „udomljavanje stranačkih pulena“.

Ekonomista Danijel Cvjetićanin smatra da je ovim potezom Ministarstvu inostranih poslova „udaren šamar“, ali da će pojedini partijski drugovi svakako biti uhlebljeni!

- Današnja diplomatija u najvećem delu bazira se na ekonomskim poslovima. Pošto mi imamo nesposobnu diplomatiju, po svemu sudeći neko misli da napravi paralelnu diplomatiju, i to tako što će naći uhlebljenje za partijske aparatčike. Pitanje je koliko će to da košta poreske obveznike, ali će sigurno da ih košta. Smejurija je i to što su najavili javni konkurs za ta radna mesta. Svi mi znamo kako oni sprovode konkurse - ironičan je Cvjetićanin.

Prema njegovim rečima, ovakav potez pokazatelj je da su, sudeći prema mišljenju Ministarstva ekonomije, naše diplomate nesposobne!
Miloš Aligrudić iz DSS, koji je ujedno i zamenik predsednika Odbora za inostrane poslove Skupštine Srbije, smatra da ako Ministarstva ekonomije delegira ekonomske savetnike na osnovu Zakonu o ministarstvima, onda tu nema ničeg spornog.
- Ali ako nije tako, onda je to problem. U svakom slučaju, sve što ova vlada radi je loše jer je Vlada loša. Naša spoljna politika je loša, pa je tako i sve što se tiče nje. Nema potrebe posebno komentarisati ovakve i slične poteze Vlade - istakao je Aligrudić.

S druge strane, Balint Pastor, poslanik SVM i član skupštinskog Odbora za inostrane poslove, smatra da delegiranje finansijskih stručnjaka u organizaciji Ministarstva ekonomije, a ne, kao do sada, Ministarstva spoljnih poslova, nije šamar našoj diplomatiji.
- Nemam ništa protiv toga jer je u svetu, kao što znamo, svetska ekonomska kriza, pa bi stoga bilo poželjno ojačati ekonomski tim naše diplomatije. Zbog toga je logično da to sprovede Ministarstvo ekonomije, ali u saradnji sa Ministarstvom spoljnih poslova - kaže Pastor i dodaje da bi posebno trebalo ojačati ekonomske timove ambasada Srbije u EU i SAD.

PRAKSA IZ 1945. GODINE

Branko Branković, nekadašnji diplomata pri UN, ističe da je postojanje ekonomskih savetnika praksa još od 1945. godine.
- Istina, sada će te savetnike delegirati Dinkićevo ministarstvo, dok su to ranije činile privredne komore, ali to je stvar dogovora u Vladi. Pretpostavljam da će oni uključiti i Privrednu komoru u sve to i da će izabrati ljude koji znaju nešto o tome, a ne, recimo, da pošalju stručnjaka za ekonomiju u arapske zemlje, odakle mi uvozimo naftu. Ti savetnici neće biti postavljeni u sve zemlje, već samo u one s kojima se razvija specijalna ekonomska saradnja - objašnjava Branković.
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Srpska Ekonomija Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpska Ekonomija   Srpska Ekonomija EmptySub Jan 17, 2009 1:24 pm

Udruženje srpskih banja traži odlaganje privatizacije

Udruženje banja Srbije zatražilo je od Vlade Srbije da se privatizacija banja odloži do donošenja strategije razvoja banja.

U saopštenju Udruženja banjskih i klimatskih mesta Srbije navodi se da je značajno izraditi strategiju razvoja banja zato što Strategija razvoja turizma ne obrađuje detaljnoUdruženje banjskih i klimatskih mesta Srbije banjski sektor.

Dodaje se da su članice Udruženja zatražile i da se pre privatizacije banja pronađu sudska rešenja sporova koje je Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje podneo.

"Sve je više drugostepenih presuda u korist Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje kojima ovaj potražuje deo kapitala zdravstvenih ustanova koje su Zaključkom Vlade Republike Srbije od 29. novembra 2007. određene za privatizaciju", navodi se u obrazloženju zahteva.

"Smatramo da je neophodno da se pre raspisivanja tendera za privatizaciju zdravstvenih ustanova u banjama pronađe rešenje ovog problema i u proces privatizacije krene sa jasnom vlasničkom situacijom", dodaje se.

Članice tog udruženja zatražile su i da se pre privatizacije privatizuju hotelsko-turistička preduzeća u banjama i da se u mreži Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje zadrži 3.500 postelja u državnom vlasništvu u skladu sa zaključkom Vlade Srbije iz novembra 2007.

Upravni odbor Udruženja je na sednici koja je održana u decembru 2008. odlučio da te zaključke dostavi predsedniku i premijeru Srbije, kao i predsedniku Odbora za privatizaciju Skupštine Srbije, ministarstvima ekonomije i zdravlja i Agenciji za privatizaciju, navodi se u saopštenju.

Prema podacima sa internet sajta udruženja banja, to udruženje ima 36 članica, banja i banjskih mesta, među kojima su i Mataruška i Bogutovačka banja čija prodaja je zakazana za 20. februar.

Srpska Ekonomija Udruzenje_banja_Srbije
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Srpska Ekonomija Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpska Ekonomija   Srpska Ekonomija EmptySub Jan 17, 2009 3:56 pm

Predlog za rešenje krize na 13 strana

Srpska Ekonomija Cvetkovic-v

Prve pokazatelje da su se posledice svetske finansijske krize prelile u Srbiju Vlada je imala u novembru, ali tek će krajem januara doneti prvi set mera za pomoć privredi i stanovništvu. Dok Hrvatska i druge zemlje uveliko kreću sa sprovođenjem drugog kruga odbrambenih mera, vlasti u Srbiji uspele su tek da odrade redovan posao: dobili smo restriktivan budžet.

O merama zaštite društva i države od opšte ekonomske krize, koju zvaničnici ocenjuju kao najžešću u istoriji, Vlada još vodi konsultacije sa privrednicima, sindikatima, bankarima i NBS. Prošle sedmice na takvom skupu, kojem je prisustvovao i šef države Boris Tadić, učesnicima je iz premijerovog kabineta podeljen dokument „Ekonomska kriza i njen uticaj na privredu Srbije - Okvirni program mera”. O Cvetkovićevoj viziji budžetskih i vanbudžetskih mera za spas srpske privrede od totalnog posrnuća, razgovaraće se krajem januara i tada bi trebalo da budu usvojene na sednici Vlade.
- Mere protiv svetske ekonomske krize u nerazvijenim zemljama i zemljama u tranziciji, a naročito u državama koje imaju problema sa platnim bilansom sa inostranstvom moraju biti u okviru sasvim drugačije politike borbe u odnosu na razvijene zemlje. Dok će razvijene države morati da podstiču potrošnju, zemlje u tranziciji, i Srbija među njima, morale bi da podstiču štednju koja će se investirati i omogućavati narodu da zarađuje i preživi krizu - kaže ekonomista prof. dr Danijel Cvjetićanin.
Logično, postavlja se pitanje da li je Vlada mogla da bude brža u donošenju mera za ublažavanje efekata globalne finansijske krize?
- U cilju ublažavanja efekata svetske ekonomske krize, koja nije generisana kod nas, ali čiji se efekti ugrožavaju i Srbiju, Ministarstvo ekonomije je iniciralo, a Vlada krajem oktobra prošle godine usvojila izmene uredbe o aukcijskoj i tenderskoj privatizaciji. Njome se omogućava prodaja na rate, odnosno da se 30 odsto cene koja je postignuta u procesu prodaje plaća
odmah, a ostatak na pet godišnjih rata. Prema rezultatima iz novembra i decembra, vidimo da je ta mera koju smo inicirali, zaista imala efekte i da nastavak privatizacije funkcioniše normalno. Takođe, usvojen je i set poreskih zakona - kaže za „Blic” Nebojša Ćirić, državni sekretar u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja.
Do sada je Vlada imala nekoliko sastanaka sa privrednicima. Ali, za sada se mogla čuti reč samo onih velikih i uspešnih kompanija. Sa problemom likvidnosti, nestabilnog kursa i skupih kredita, međutim susreću se i ona preduzeća koja su privatizovana, s tim da ona imaju i svoje, specifične teškoće.
- Ukoliko imamo savesne i revnosne kupce koji svoje obaveze u skladu sa odredbama ugovora ispunjavaju, ali imaju određene probleme u poslovanju, tu ćemo biti otvoreni za njihove predloge i sugestije kako bismo što lakše prebrodili efekte svetske ekonomske krize - najavljuje državni sekretar Nebojša Ćirić.


Kako izgleda kriza u Srbiji

Kabinet premijera Mirka Cvetkovića je u šest tačaka opisao mehanizam po kojem svetska finansijska kriza nepovoljno utiče na našu privredu.
1) Zbog nelikvidnosti razvijenih tržišta smanjen je priliv stranih kreditnih sredstava za Srbiju, a smanjuje se ili usporava priliv po osnovu direktnih stranih ulaganja
2) To otvara problem kako finansirati deficit računa tekućih plaćanja, čime se pojačava pritisak na devizne rezerve i kurs, a što dovodi do smanjena obima domaće proizvodnje
3) Zato potrošnja mora biti smanjena ili intervencijom države ili će je smanjiti samo tržište kroz značajnu devalvaciju dinara i unutrašnju inflaciju
4) Smanjenje obima tražnje u zemlji, u kombinaciji sa smanjenim obimom tražnje u svetu, nepovoljno utiče na proizvodnju, a to umanjuje rast srpske privrede.
5) Istovremeno se pojačavaju pritisci stranih proizvođača za plasman proizvoda na srpskom tržištu, dok je otežan plasman naše robe u inostranstvu, a ovo otvara problem nekonkurentnosti srpske privrede
6) Sve ovo skupa usporava ili potpuno zaustavlja rast privrede, što se tada odražava na zaposlenost, životni standard i ukupan život u Srbiji. Kriza pravi najjači udar metalskom kompleksu i građevinarstvu, a sledi nešto slabiji udar na prehrambenu industriju

Privatizacija građevinskog zemljišta

U „Okvirnom programu mera” navedene su javnosti poznate restriktivne, mahom budžetske mere za koje je nadležna država, a za čije je sprovođenje odgovorna Vlada.
Osim budžetskih mera, Vlada planira da donese podsticajne i kaznene mere radi smanjena sive ekonomije, da omogući privatizaciju gradskog građevinskog zemljišta, povećanja kapaciteta budžetske inspekcije, pa sve do ukidanja rentakara za vozila iznad 1.500 kubika (kod preduzeća u većinskom državnom vlasništvu) i odgovornijeg pristupa naplati potraživanja od strane poreskih uprava, fondova, javnih i komunalnih preduzeća.

Šta planira kabinet premijera Mirka Cvetkovića

OKVIRNE PODSTICAJNE MERE U SEKTORU PRIVREDE
A) Povećanje likvidnosti (NBS)


1)Izdavanje garancije od 40 milijardi dinara u korist NBS radi odobravanja kredita poslovnim bankama da bi one povoljnije kreditirale privredu
2) Podsticajni krediti iz Fonda za razvoj vredni 18,7 milijardi dinara
3) Međunarodni krediti za razvoj infrastrukture (Svetska banka, EIB, EBRD)
4) APEX krediti za mala i srednja preduzeća
5) Realizacija paketa mera kojim bi se visoka likvidnost u bankarskom sektoru preselila u privredu

B) Povećanje izvoza (Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja)

1) Obezbeđenje obrtnih sredstava pod povoljnim uslovima za izvoznike
2) Viši stepen osiguranja izvoznih ugovora
3)Uklanjanje carinskih i vancarinskih barijera
4) Finansijska podrška za sertifikaciju proizvoda
5)Podrška izvoznicima za osvajanje novih tržišta koja imaju visoku stopu rasta i manje su pogođena krizom

C) Povećanje domaće tražnje kroz infrastrukturne projekte usmerene na građevinarstvo, proizvodnju građevinskog materijala, metala i proizvoda od metala (Ministarstvo za infrastrukturu)

1) Koridor 10
2) Koridor 7
3) Rekonstrukcija i modernizacija infrastrukture u okviru javnih preduzeća
4) Izgradnja socijalnih stanova
5) Razvoj ruralne infrastrukture

D) Povećanje investicija kroz stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta (Ministarstvo ekonomije, Ministarstvo ekologije i prostornog planiranja)

1) „Giljotina propisa” - olakšavanje dobijanja građevinskih dozvola, dobijanje saglasnosti, smanjenje administriranja
2) Razmatranje opcije besplatnog prava korišćenja zemljišta i infrastrukture, kao i preferencijalni poreski tretman za proizvodne kapacitete koji upošljavaju više od 100 radnika, a primenjuje se na grinfild i braunfild investicije (imovina preduzeća u restrukturiranju koja je van Beograda)
3) Privatizacija - mogućnost plaćanja na rate za sve metode prodaje kapitala odnosno imovine
4) Komunalna infrastruktura - stvaranje regulatornih i institucionalnih pretpostavki za modernizaciju javnih komunalnih preduzeća
5) Otvaranje tržišta za izgradnju novih proizvodnih kapaciteta u sektoru energetike

E) Smanjenje fiskalnog opterećenja (Ministarstvo finansija)

1) Otpis kamate na neplaćene poreze i doprinose ako se te obaveze sada redovno izmiruju
2) Stare obaveze po osnovu zdravstvenog osiguranja će biti zamrznute ako se tekuće obaveze redovno ispunjavaju, a zatim otpisane nakon pet godina redovnog plaćanja tekućih obaveza

MERE U FINANSIJSKOM SEKTORU

1) Povećanje trgovine hartijama od vrednosti kroz ukidanje poreza na kapitalnu dobit i ukidanje poreza na prenos apsolutnih prava u trgovini tim hartijama
2) Ostale mere je definisala NBS i one su deo paketa mera Vlade Srbije

MERE U SEKTORU STANOVNIŠTVA

1) Povećanje štednje tako što se garancija povećava sa 3.000 evra na 50.000 evra i ukidanje poreza na kamate za štednju do kraja 2009. godine
2) Zaposlenost - preduzeća koja dobijaju podsticajna sredstva obavezuju se da ne smanjuju broj zaposlenih; povećanje efikasnosti službe za zapošljavanje u domenu prekvalifikacije i traženja novih radnih mesta
3) Socijalna zaštita - socijalna zaštita na istom novu kao prošle godine; targetiranje socijalno ugroženih kategorija (izmena Zakona o socijalnoj zaštiti) da bi se obimnije nego do sada pomoglo ugroženima
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Srpska Ekonomija Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpska Ekonomija   Srpska Ekonomija EmptyNed Jan 18, 2009 9:08 pm

Intervju: ALEKSANDAR STEVANOVIĆ, ekonomista

Jedino političari neće osetiti krizu

Srpska Ekonomija Aleksandar-stevanovic-ver

Ekonomska kriza se već oseća u gotovo svim oblastima, a najdrastičnije posledice su na tržištu novca i kapitala. Uskoro nam sledi povećanje nezaposlenosti, pad realnih zarada i penzija, pad cena nekretnina, u najkraćem, stezanje kaiša. Kriza, izgleda, jedino neće zahvatiti političku elitu – kaže u razgovoru za „Blic nedelje“ ekonomista Aleksandar Stevanović iz Centra za slobodno tržište.

Da li naši političari već sada koriste globalnu ekonomsku krizu kao izgovor za njihovu nesposobnost i nečinjenje?
Politička elita je vrlo brzo, nakon prvobitnog negiranja postojanja krize, shvatila da je to idealan izgovor za sve greške koje su činjene i koje se čine. Kriza je danas objašnjenje za odsustvo suštinskih reformi, neizgrađene institucije, nezaposlenost, valutu na staklenim nogama, inflaciju, odsustvo stranih investicija, štetne sporazume, u najkraćem, za nekompetentnost i štetočinstvo.

Koliko je Vlada Srbije sposobna da se izbori s efektima krize?
Vlada Srbije još od 2004. godine, nezavisno od toga ko je čini, predstavlja savez stranačkih feuda i nema minimum zajedničkog imenitelja. Pored toga, čak i kada bi htela da nešto uradi, jedini smisleni potezi su rad na poboljšanju poslovnog okruženja i smanjenje javne potrošnje. To sadašnja većina neće učiniti, kako zbog „ljubavi“ prema partijskom plenu, tako i zbog ekonomske demagogije koja je u srži partija koje čine vladu. Nažalost, u slučaju Srbije odsustvo aktivizma ne mora nužno da bude lošiji put, jer se pokazalo da je državni intervencionizam u sferi privrede najčešće bio pogubniji za srpsku privredu nego odsustvo ikakve reakcije.

Da li se može pretpostaviti kakve će biti posledice krize? Ko će biti najugroženiji?
Trenutno je izglednije da će Srbija platiti veću cenu nego druge zemlje u okruženju. Mi jednostavno beremo gorke plodove onoga što smo zasejali tokom prethodnih osam godina. Najugroženija će biti visokozadužena preduzeća sa dugovima vezanim za evro koja nemaju mogućnost da vrše politički pritisak, izvozno zavisna preduzeća, kao i građani koji su se zadužili do granica izdržljivosti. Trajanje i jačina efekata krize zavisiće od toga da li će Vlada pokazati i taj minimalni stepen odgovornosti ili ne.

Da li da će sredinom godine, zbog rasta evra, plate biti sve manje i nedovoljne za normalan život?
To je, nažalost, kao zakon u prirodnim naukama – depresijacija dinara znači manje realne plate, a sreća je da se ne poseže za inflacijom da bi se građanima zamazale oči. Ipak, sigurno je da se neće desiti da se realne plate prepolove, ali je i izvesno da nam sledi godina u kojoj u najboljem slučaju neće biti rasta standarda.

Šta je realnije očekivati – poskupljenje ili pojeftinjenje osnovnih životnih namirnica?
Realnost je da svi u Srbiji svoje kalkulacije vezuju za evro, da je Srbija visokozavisna od uvoznih inputa, da se niska produktivnost preliva na cenu proizvoda i usluga, da je vlada previše spremna da izađe u susret neefikasnim firmama i spreči ulazak konkurencije, da su troškovi korupcije i glomazne administracije rastući iz godine u godinu. Sve su to faktori koji će voditi ka rastu cena osnovnih životnih namirnica i oni će prevagnuti nad pojeftinjenjem energenata, hrane i sirovina u svetu. Naravno, uvek je moguće marketinški dokazivati da su osnovne životne namirnice, hleb, mleko, ulje i šećer, jeftine, ali to onda najbolje govori o onima koji se time hvale.

U svetu proizvođači smanjuju cene, pokreću rasprodaje i slično, a u Srbiji cene ili rastu ili uopšte ne padaju?
Uzroci krize u Srbiji su potpuno drugačiji od uzroka krize u svetu. Naša privreda je daleko od tržišne privrede u EU, a svetlosnim godinama daleko od privrede u SAD. Stoga je i ponašanje privrednih aktera drugačije, baš kao i set mera koje stoje na raspolaganju vladi. Možda je sve ovo i objašnjenje zašto nema entuzijazma da Srbija dospe na belu šengensku listu, jer bi onda većina građana mogla da vidi da se za evro u Srbiji može kupiti manje nego u nekim mnogo bogatijim zemljama.

Kakav će biti položaj monopolista u uslovima globalne ekonomske krize? Da li će se smanjiti marže?
Ovo je političko pitanje. Sprega monopolista i visoke politike je jedan od najvećih problema Srbije i razvoj situacije će pokazati da li ima volje da se ova perverzna veza štetna za veliku većinu građana raskine. Najverovatnije je da će potezi u ovoj oblasti biti marketinški i kozmetički i da će ukupan nivo marži ostati na sličnom nivou.

Kako će živeti običan čovek u 2009?
Većina će uglavnom osetiti da im je novčanik tanji.

Da li će politička elita krizu koristiti za sumnjive poslove, korupciju i slično?
Ovakve aktivnosti su više nego dobro funkcionisale i dok nije bilo krize, tako da ne verujem da će biti rasta u ovom „sektoru“. Konkurencija na tržištu žute štampe sprečava da dođe do dinamičnog rasta u sektoru sumnjivih poslova, a u vreme krize njihov motiv za podizanje tiraža biće još veći.

Propustili smo šansu da pređemo na evro
Da li država brani domaću valutu kao što bi trebalo ili upravo ne čini ništa?


Centralna banka izgleda da ipak brani da dođe do značajnije depresijacije dinara ili da do nje dođe u vrlo kratkom roku. U ovom momentu ona nema nijedan dobar izbor jer je dinar valuta koja je od samog „oživljavanja“ 2001. godine bila na staklenim nogama. U ovom trenutku Centralna banka može da pusti da dinar značajnije depresira i da izazove inflaciju i niz problema privredi i građanima. Druga opcija je da vodi još restriktivniju monetarnu politiku i da dođe do značajne nelikvidnosti u privredi i niza bankrotstava. Treći put je uvođenje valutnog odbora, ali to podrazumeva spremnost za suštinske reforme koja ne postoji u vladajućoj većini. Konačno, za najbolje rešenje, tj. unilateralno uvođenje evra, propustili smo šansu na početku reformi kada je možda postojala mogućnost da bi nam EU progledala kroz prste kao Crnoj Gori i Unmik-Kosovu.
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Srpska Ekonomija Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpska Ekonomija   Srpska Ekonomija EmptyUto Jan 20, 2009 1:40 pm

Tadić: Moguć rebalans budžeta

Beograd -- Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je da će rebalans budžeta biti mogući odgovor države na finansijsku krizu.

Srpska Ekonomija 46258134974daf7ebcba455870439_extreme

On je najavio da će funkcionisanje javnih finansija biti periodično proveravano tokom ove godine. "U ovakvom vremenu ne možete danas da donesete budžet i kažete da sledeći dolazi za godinu dana, već na svaka tri meseca morate da merite prolazno vreme", rekao je Tadić za B92.

"Nadam se da nećemo morati da pravimo rebalans, ali ako bude loših pokazatelja, ova vlada će kao odgovorna morati da reaguje na taj način", dodao je Tadić.

Prema njegovim rečima, mere državnog intervencionizma u ekonomiji biće neophodne kako bi Srbija savladala posledice svetske finansijske krize i rebalans budžeta treba doživljavati kao jednu od takvih mera.

Tadić je ponovio da će borba za očuvanje radnih mesta biti najvažniji zadatak vlade u uslovima finansijske krize, ali da to ne znači da će posao zadržati oni čija su radna mesta fiktivna, a to se pre svega odnosi na državnu administraciju.

Tadić "siguran" u koalicione partnere

Osvrćući se na odnose u vladajućoj koaliciji, Tadić, koji je i lider Demokratske stranke, istakao je da u vladi povremeno ima nesuglasica, ali da je "siguran" u sve koalicione partnere.

"Ne možemo da izmislimo parlament koji bi bio u skladu sa formiranjem jedne superstabilne vlade. Svaka vlada bi danas u skladu sa izborom građana bila prepuna ideoloških suprotstavljenosti", rekao je Tadić.

On je istakao da se DS do sada potpuno držala po strani od sukoba Srpske radikalne stranke i Srpske napredne stranke i da nije pravila nagodbe sa radikalima kako bi bilo omogućeno blagovremeno usvajanje budžeta za 2009. godinu.

"DS da je htela da se ponaša politički nekorektno, mogla je da počisti sve mandate poslanika koji su prišli Tomislavu Nikolići i tako podrži stranku koja nema nikakve šanse u budućnosti, a da politički marginalizuje Tomislava Nikolića", rekao je Tadić.
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Srpska Ekonomija Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpska Ekonomija   Srpska Ekonomija EmptyNed Jan 25, 2009 2:24 am

Milijardu evra privredi uz male kamate

Srpska Ekonomija Sastanak-v

U paketu mera za ublažavanje efekata svetske ekonomske krize Vlada Srbije će iz budžeta obezbediti 100 milijardi dinara podsticajnih sredstava za privredu. Uz oslobađanje kreditnog potencijala banaka, to bi trebalo da omogući rast bruto domaćeg proizvoda od 3,5 odsto, najavio je juče premijer Mirko Cvetković. Izvoznici daju podršku i očekuju da jeftinije kredite dobiju krajem februara. Uz to, Vlada priprema povoljne potrošačke kredite za građanstvo za trajna potrošna dobra kakav je „Zastavin” „fijat punto”.

Premijer Cvetković se sa Mlađanom Dinkićem i Dijanom Dragutinović, ministrima ekonomije i finansija, kao i guvernerom Radovanom Jelašićem dogovorio da kamatne stope za pomenuta podsticajna sredstva - u zavisnosti od načina dobijanja - iznose između 5,5 i 6,5 odsto na godišnjem nivou. U okviru operacionalizacije podsticajnih mera dogovorene su tri, kao i rokovi za njihovo sprovođenje.
Prva mera je obezbeđenje dodatnih sredstava od dve milijarde dinara za likvidnost privrede kroz kratkoročne kredite sa subvencionisanom kamatnom stopom od 5,5 odsto, što će, kako očekuje premijer, „generisati 40 milijardi dinara kreditnih sredstava iz potencijala banaka”. Krediti sa rokom otplate između tri i pet godina su druga mera, a premijer kaže da će 30 odsto sredstava ići preko Razvojnog fonda, 70 procenata iz bankarskih potencijala - za šta je iz budžeta izdvojeno pet milijardi dinara, dok će ukupna sredstva biti između 16 i 17 milijardi. Treća mera su međunarodni krediti za privredu vredni oko 40 milijardi dinara.
O tome je ministar Dinkić juče obavestio najveće domaće izvoznike, a posle tog sastanka izjavio je da će Vlada usvojiti ove mere do kraja januara i da ukupna pomoć iznosi oko milijardu dinara.
- Još nije određen iznos koji će biti izdvojen za kreditiranje građana i podsticanje domaće tražnje, ali sigurno neće biti manji od 20 milijardi dinara. Pomenuti novac će građani moći da koriste samo za kupovinu trajnih potrošnih dobara, kao što su automobil „fijat punto” i proizvodi „Alfa - plama” iz Vranja - obelodanio je Dinkić.
- Više od decenije uspešno osvajamo strana tržišta i do sada nismo imali pomoć i zaštitu države. Vlada priprema mere koje se svode na kreditne linije mahom za tekuću likvidnost, nešto manje za investicije. Takve mere „Svislajon Takovu” ne znače puno, ali ih podržavamo. Kad je monetarna politika nestabilna, kao i situacija u svetu i kod nas, svi krediti čija je kamatna stopa veća od jedan odsto su skupi pa ćemo se preračunati. Očekujemo da se pored monetarne stabilnosti i rešavanja trgovačkih odnosa sa Kosovom ponudi program podrške izvoznicima koji bi stimulisao izvoz, omogućio uvoz opreme i strateških sirovina bez carina i taksi, kao i poreske olakšice - komentariše za „Blic” Snežana Lauš, potpredsednik Poslovnog sistema „Svislajon Takovo”.
Kikindskog „La Beliera”, kao izvoznika delova za auto-industriju, kriza je dobro prodrmala u poslednjem kvartalu prošle godine, ali najjači udar očekuju tokom 2008. tako da pozdravljaju mere Vlade.
- Nadam se da će mere sa kojima nas je upoznao ministar Dinkić mnogo pomoći jer su nam zaista potrebni povoljniji krediti da bismo investirali, pokrili proizvodnju i održali radnu snagu. Potrebno je da taj novac postane što pre dostupan preduzećima - kaže Jelena Radosavljević, menadžer za odnose s javnošću u „La Belieru”.
Goran Daničić, zamenik generalnog direktora smederevske”Goše”, pozdravlja mere Vlade i kaže da je sada manje zabrinut za likvidnost firme jer se do sada zbog visokih kamatnih stopa i ostalih traženih uslova, ni njima nije isplatilo zaduživanje kod banaka.
- Namera Vlade da subvencioniše kamate kod poslovnih banaka i tako oslobodi sredstva znači da slobodan novac ulazi u privredu, kojoj je to preko potrebno. S prošlim oktobrom bili smo pozitivni, ali zbog ogromnih kursnih razlika koje su potom nastale, pitanje je kakav bi nam bio završni račun da ministarka Diana Dragutinović nije najavila mere kojima će to anulirati. Nama je najveći problem smanjenje tražnje - objašnjava Daničić.
- Najavljene mere Vlade će sigurno biti efikasne jer je sniženje kamatnih stopa na kratkoročne i dugoročne kredite veliki podsticaj za privredu. To poboljšava investicioni milje, podstiče proizvodnju i doprinosi boljem profitu. Zato su ove mere od velikog značaja za „Karneks” kao jednog od najvećih prerađivača u Srbiji. Dobro je što će ministarka finansija u narednih sedam dana predložiti način na koji će privrednici anulirati negativne kursne razlike iz poslednjeg kvartala 2008, što nam pravi problem u završnim računima - veli Željko Vujinović, zamenik generalnog direktora „Karneksa” iz Vrbasa.
Generalni direktor Fabrike kartona „Umka” Miloš Ljušić takođe pozdravlja najavljene mere Vlade koje je najvećim izvoznicima detaljnije objasnio ministar Dinkić.
- Mere nismo dobili, pročitane su nam i trebalo bi da budu usvojene na sednici Vlade sledećeg četvrtka. Subvencionisanje kamata na kredite našoj fabrici mnogo znači jer je u toku kriza u industriji papira, kartona i celuloze, došlo je do značajnog pada tražnje od oktobra prošle godine za oko 30 odsto, pale su prodajne cene, a našu nekonkurentost pojačava i cena starog papira kao sirovine jer ga naša konkurencija dobija besplatno. Apliciraćemo za ove kredite koji su uslovljeni time da se ne smanjuje broj zaposlenih - dodaje Ljušić.


Banke pripremaju set predloga

Narodna banka Srbije priprema odgovarajuće propise kako bi banke mogle da po povoljnijim kamatnim stopama kreditiraju preduzeća. Kako „Blic” saznaje, i banke pripremaju set svojih predloga koje će tokom iduće nedelje da predoče NBS, kako bi se privredi omogućili povoljniji krediti.
Radovan Jelašić, guverner NBS, obja šnjava da je ideja da banke deo obaveznih rezervi u dinarima umesto da polože na račun u centralnoj banci, plasiraju privredi u vidu kredita po jednocifrenim kamatnim stopama. I u tom slučaju, prema rečima Jelašića, bankari mogu da zarade. Računica je jasna. Za dinarsku obaveznu rezervu NBS bankama plaća 2,5 odsto kamate, a kreditiranjem privrede kamatne stope bile bi od 5,5 do 6,5 odsto.
- Očekujemo da će banke odobravati kredite privredi i to isključivo dinarske, kao i da će oni biti jednocifreni - kaže Jelašić.
Pred NBS je zadatak da odrediti kriterijume za izbor banaka preko kojih će se podsticajna sredstva odobravati.
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Srpska Ekonomija Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpska Ekonomija   Srpska Ekonomija EmptyPon Jan 26, 2009 9:51 pm

SKORO PETINA DOMAĆINSTAVA U SRBIJI VISOKO ZADUŽENA

U Srbiji 17 odsto domaćinstava troši više od 30 odsto ukupnih prihoda za otplatu kredita, navodi se u istraživanju italijanske bankarske grupacije Unikredit (UniCredit).

Prema rezultatima istraživanja o zaduženosti domaćinstava u 13 zemalja centralne i istočne Evrope, procenat domaćinstava koja troše oko trećine primanja na otplatu dugove najveći je u Rumuniji - 32 odsto, a sledi Hrvatska sa 27 odsto.

Visok nivo zaduženosti ljudi s nižim prihodima prisutan je u Ukrajini, Rumuniji, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini, Poljskoj, Hrvatskoj i Sloveniji, naveli su stručnjaci Unikredit banke.

Rezultati istraživanja dobijeni su na osnovu ankete od po najmanje 1.000 građana u svakoj od 13 zemalja regiona.

Kako su ocenili u Unikredit grupi, domaćinstva u centralnoj i istočnoj Evropi tokom 2009. godine sučiće se sa usporavanjem rasta prihoda i težim uslovima za pozajmljivanje novca, što će dovesti do kraja potrošačkog “buma”.

Predstavnici Unikredit banke upozorili su i da je očigledno da će kreditna kriza zahvatiti region, ističući da se to može izbeći isključivo uz pomoć velikih međunarodnih banaka.

Član uprave Unikredit grupe Erih Hampel (Erić) kazao je da će ta banka nastaviti finansiranje ogranaka u zemljama srednje i istočne Evrope i odobravanje kredita građanima i kompanijama.

Hampel je uputio i poziv međunarodnim bankama, Evropskoj uniji, Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i ostalim institucijama da pokrenu zajednički plan za otklanjanje pretnji od potencijalnog prekida dotoka kapitala i kočenja privrednog rasta.
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Srpska Ekonomija Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpska Ekonomija   Srpska Ekonomija EmptyUto Jan 27, 2009 3:07 pm

Početkom februara čeka nas novi talas poskupljenja

Računi papreni, a kese prazne

Srpska Ekonomija Potrosnja-v

Talas poskupljenja životnih namirnica u Srbiji se već početkom februara nastavlja, a procene stručnjaka su da će kućni budžeti uskoro biti tanji i trpeza skromnija. Proizvođači i uvoznici svakodnevno dostavljaju više cene pravdajući se slabljenjem domaće valute. Trgovci su prinuđeni da ove cene primenjuju jer će im u suprotnom rafovi biti prazni. Tako su već dostavljene nove cene za konditore, piva, kućnu hemiju, začine, supe i vitaminske napitke, koji su u zavisnosti od vrste proizvoda uvećani za pet do 20 odsto.

Trgovci kažu da će početkom februara za pet odsto poskupeti proizvodi „Dr Etker”, čokolade i kućna hemija koje uvozi kompanija „Nelt”, ali i kućna hemija koju proizvode „Henkel”, „Briksel” i „Panonija”.
- Za pet do 10 odsto cene su korigovali „Apatinska pivara” i „Karlsberg”, a toliki procenat poskupljenja najavljen je i iz kompanija „Podravka”, „Aleva” i „Unija Pak” i to za supe i začine - kažu u „Jabuci”.
Vitaminski napici „multivita” i „cedevita” i „grand” kafa poskupeće za 10 odsto, dok će med kompanije „med polis” poskupeti za osam do 12 odsto.
- Ipak, najveće poskupljenje u rasponu od 10 do 20 odsto najavila nam je „Alka trgovina” za njihov uvozni program i proizvode „fudlend”. Svi oni nove cenovnike najavili su zbog jačanja kursa evra - objašnjavaju u „Jabuci”.
Time je talas poskupljenja koji je krenuo već početkom ove godine nastavljen. Naime, tokom ovog meseca, umesto pojeftinjenja, došlo je do poskupljenja mesa jer su na tržištu skočile cene žive stoke. To je uslovilo da je kilogram svinjske šnicle otišao na 500, a juneće na neverovatnih 600 dinara. Istovremeno je najavljeno da će pileće meso skočiti sa 199 na 215 do 220 dinara po kilogramu.
Osim toga, prvog dana januara poskupela je i bela tehnika, a polovinom meseca došlo je do skoka cena pojedinih vrsta piva, sokova, supa, kafe i kućne hemije.
- Ovih dana pravimo kalkulacije o novim cenama koje će uskoro biti od pet do sedam odsto veće, jer smo do sada sve gubitke zbog pada dinara i poskupljenja uvoznih sirovina pokrivali iz sopstvenih izvora. Više to ne možemo, pogotovo što će i nafta da poskupi, a zna se koliko je cena ovih derivata značajna za troškove proizvodnje. Verujem da će svoje cene korigovati svi proizvođači sokova budući da 90 odsto ambalaže stiže iz uvoza - kaže Bojan Radun, direktor „Nektara”.
Gore od najavljenog poskupljenja je predviđanje kretanja cena u narednim mesecima, za šta niko od proizvođača niti stručnjaka ne iznosi optimistične tvrdnje. Ukoliko vrednost domaće valute nastavi da kliza, nova poskupljenja su više nego izvesna.
- Ako dinar bude padao kao od početka januara, ovo poskupljenje neće biti i jedino - dodaje Radun.
Građani Srbije su, prema ocenama stručnjaka, i pre poskupljenja najviše para trošili na takozvano preživljavanje, budući da se nisu kupovali luksuzni proizvodi već osnovne životne potrepštine. Sa Instituta za ekonomiku poljoprivrede poručuju da bi dani koji dolaze mogli biti sve teži, jer trenutni rast cena koji pogađa Srbiju nije zapamćen u novijoj istoriji.
- Obično se sa poskupljenjima počne u aprilu i to bude struja. Do sada mi smo već imali poskupljenje gasa i komunalija za 30 odsto, hrana će biti sve skuplja, zbog čega je izvesno da se ovde i sada neće stati. I ova poskupljenja su prevelika i krajnji rezultat biće pad životnog standarda i kupovne moći, ali više brine to što se ne može reći da će se na ovome i završiti. Zbog toga je veliko pitanje kako će se održati planirana stopa inflacije od osam odsto, jer je nemoguće da su sva ova poskupljenja ukalkulisana u projekciju - kaže Vladana Hamović iz Instituta za ekonomiku poljoprivrede.
Međutim, da nije sve tako crno potvrđuje činjenica da među proizvođačima ima i onih koji su tokom ovog meseca snizili cene svojih proizvoda. Tako su cene pavlake, kiselog mleka i jogurta u čaši kompanije „Imlek” snižene za pet do osam odsto, „Somboledovo” sveže mleko i jogurt do 10, a mleko „Šabačke mlekare” od tri do 15 odsto. Osim toga, akcija sniženja mleka koju su polovinom decembra organizovali „Imlek”, „Subotička” i „Novosadska mlekara” produžene su do daljeg.
- Sniženje cena mleka i mlečnih proizvoda organizovani su tako da smo se mi odrekli zarade, jer sa trenutnim cenama mi samo pokrivamo svoje troškove. U prilog ovom sniženju išao je i pad otkupne cene sirovog mleka za dva do pet dinara po litru, do koga je došlo jer su u proteklih godinu dana snižene cene nafte i kukuruza za 50 odsto. Međutim, jačanje kursa evra nam ne ide naruku, zbog čega se stalno preračunavamo. Ipak, nadamo se da ćemo uspeti da izdržimo i da će snižene cene mleka i mlečnih proizvoda na snazi ostati do daljeg - kaže za „Blic” Nevena Veselinović, PR „Imleka”.

Hleb po starom

Utešno za građane je to što će se hleb i dalje prodavati po važećim cenama.
- Za sada ne razmišljamo o poskupljenju jer je skok cene goriva ukalkulisan u cenu hleba. Ipak, ukoliko gorivo poskupi i sledećeg meseca, moraćemo razgovarati o eventualnim korekcijama cena naših proizvoda - kaže za „Blic” Zoran Pralica, predsednik Unije pekara Srbije.


Ministar ne živi u Srbiji

I dok građani u prodavnicama sve više vagaju šta će pazariti sa sve tanjim novčanicima, a proizvođači ne kriju da cene nezadrživo rastu, iz Ministarstva trgovine i usluga poručuju da u ovom trenutku „nema razloga za poskupljenje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda”.
- Rod je prošle godine bio odličan i postoje svi preduslovi za stabilne, pa čak i niže cene mleka, mesa, brašna, hleba i još nekih prehrambenih proizvoda - kaže Slobodan Milosavljević, ministar trgovine i usluga.
Prema njegovim rečima, niže cene mleka i brašna su dobri primeri da cene mogu da se smanje, a da to ne ugrozi poslovanje kompanija.


Srpska Ekonomija Potrosnja-x
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Srpska Ekonomija Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpska Ekonomija   Srpska Ekonomija EmptySre Jan 28, 2009 9:31 pm

„Fijat" o akcionom planu za „Zastavu"

BEOGRAD - Delegacija Ministarstva ekonomije Srbije otputovaće danas u Torino na sastanak sa čelnicima „Fijata" kako bi utvrdila akcioni plan za „Zastavu". Planirano je da se ministar ekonomije Mlađan Dinkić delegaciji pridruži u petak 30. januara.

Srpska Ekonomija Fiat_logo_130x55

Dinkić je prošle sedmice najavio posetu delegacije Ministarstva ekonomije Italiji i kazao da će proizvodnja Fijatovog "punta" u kragujevačkoj Zatavi početi u martu i da će obim proizvodnje biti četiri puta veći nego u 2008. godini.

"Ako se bude ubrzalo potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini sa Belorusijom i ukoliko Rusija da kvotu za izvoz 10.000 automobila ta proizvodnja 'punta' može biti i povećana', kazao je on.

Vlada Srbije i italijanski „Fijat" osnovali su zajedničko preduzeće „Fijat Srbija" koje bi trebalo da preuzme imovinu i radnike kragujevačke fabrike automobila Zastava do 15. aprila i proizvodi „Fijatova" vozila.
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Srpska Ekonomija Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpska Ekonomija   Srpska Ekonomija EmptyČet Jan 29, 2009 1:04 pm

Podsticajni krediti već idućeg meseca

Srpska Ekonomija Tehnika-v

Vlada Srbije trebalo bi danas da usvoji program mera za ublažavanje efekata krize, kojim je predviđeno da u 2009. godini poslovne banke uz pomoć države odobre kredite ukupno vredne 122 milijarde dinara. Prvi krediti za podsticaj trebalo bi da budu odobreni u prvoj polovini februara.

Kako je rečeno u Vladi Srbije, ideja je da se budžetskim sredstvima podstaknu banke da daju kredite privredi i da od centrala povuku dodatna sredstva, kao i da kreditiranjem podstaknu građane da kupuju domaće proizvode.
Merama Vlade Srbije predviđeni su krediti za subvencionisanje likvidnosti privrede (40 milijardi dinara), investicioni krediti (17 milijardi dinara), subvencionisani potrošački krediti (20 milijardi dinara) i kreditne linije koje će država povući od međunarodnih finansijskih institucija (oko 480 miliona evra ili oko 45 milijardi dinara) za finansiranje poslovanja malih i srednjih preduzeća.
Za podršku privredi i ublažavanje efekata krize u 2009. biće odobreno ukupno 149,17 milijardi dinara, kada se uračuna postojeći program kreditiranja proveden preko Fonda za razvoj i državnih agencija. Prema najavama, država će izdvojiti dve milijarde dinara za kredite za subvencionisanje likvidnosti privrede ukupne vrednosti 40 milijardi dinara.
Novcem koji će izdvojiti država bankama biće plaćan deo kamata, tako da će kamatna stopa biti najviše 5,5 odsto godišnje. Ti krediti će biti odobravani na jednu godinu, a moći će da se koriste i za refinansiranje postojećih kredita kod istih banaka.
Za investicione kredite ukupno je planirano 17 milijardi dinara, od čega fond za razvoj obezbeđuje 30 odsto, a poslovne banke 70 odsto.
Treća mera je direktno subvencionisanje kamate na potrošačke kredite za kupovinu domaćeg automobila „punto“, poljoprivredne mehanizacije, nameštaja i podnih obloga i bele tehnike.
Država Srbija će još za podsticaj privredi upotrebiti i 480 miliona evra iz kreditnih linija koje će povući iz inostranstva. Taj novac će, kako se navodi, biti za finansiranje poslovanja malih i srednjih preduzeća.

Kredit za „punto“

Cena: 7.300 (osnovni model), 9.150 evra (najopremljeniji)
Kamatna stopa: 4,5 odsto godišnje
Rok otplate: sedam godina
Rata: 90 evra (sa učešćem od 10 odsto) i oko 100 evra (bez učešća za osnovni model)
Rata: oko 115 evra (sa učešćem od 10 odsto) i oko 130
evra (bez učešća) za najopremljeniji model


Potrošački krediti (lizing) za kupovinu dobara domaćih proizvođača

Namena: Kupovina automobila „punto“, poljoprivredne mehanizacije, nameštaja, podnih obloga i bele tehnike koja se proizvodi u Srbiji
Kamatna stopa: 4,5 odsto za kragujevački „punto“ i do šest odsto za ostale proizvode
Rok otplate: pet do sedam godina za automobile i do pet godina za ostale proizvode
Povoljnost: ne mora da se polaže učešće niti depozit, za razliku od drugih potrošačkih kredita


Kratkoročni krediti za likvidnost

Ko može da konkuriše: radnje, preduzetnici, mala i srednja preduzeća
Kamatna stopa 5,5 odsto
Rok otplate 12 meseci
Maksimalni iznos - zavisi od visine preduzeća
Uslov: održavanje nivoa zaposlenost


Investicioni krediti uz garanciju Garancijskog fonda

Kamatna stopa: oko šest odsto
Rok otplate: od tri do pet godina, uz grejs period od šest do 12 meseci
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Srpska Ekonomija Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpska Ekonomija   Srpska Ekonomija EmptyČet Jan 29, 2009 1:06 pm

Možemo privući investitore

Srpska Ekonomija Djelic-v

Ovo je najvažniji Davos od kada se ova manifestacija organizuje, budući da svet prolazi kroz veliku ekonomsku krizu. Tema je postavljena veoma ambiciozno, pričaće se i o trenutnoj situaciji i o tome šta posle krize, ali ja verujem da će se najviše govoriti o tome koje se mere sprovode, kakve efekte daju i da li bi trebalo da se sprovode neke druge. Po prvi put u našoj delegaciji će biti i nekoliko privrednika i naš cilj je da izmerimo puls planete i vidimo šta to rade druge zemlje, kako mi od toga možemo imati koristi i šta možemo naučiti i kako unaprediti paket mera koji smo mi doneli - rekao je za „Blic” potpredsednik Vlade Srbije za evropske integracije Božidar Đelić uoči odlaska naše delegacije na svetski ekonomski forum u Davosu.

Šta će Srbija izneti kao argument za prevazilaženje krize?
- Srbija ne kasni u implementaciji krize i prava tema je da li paketi mera koji su preduzeti prošle godine daju efekte ili ne. Primetili smo da su najveće efekte imale one mere koje su bile usmerene na domaćinstva, a ne na banke, a to su bili podsticaji za povoljnu kupovinu stanova, automobila, frižidera… Odvojili smo 20 milijardi dinara da bismo pomogli domaćinstvima da kupuju, ali pod uslovom da se ta roba proizvodi u Srbiji. Davos je košnica sa više od 3.000 ljudi, stotine bilateralnih sastanaka, foruma od šest ujutro do dva ujutro i najvažnije je da smo za tri dana prisustva dobili 33 bilateralna sastanka. I to je najefikasnije jer u vrlo kratkom roku možete da sretnete mnogo važnih ljudi.

Kome će Srbija i šta predstaviti kao paket mera za prevazilaženje krize?
- Mi ćemo pre svega da učimo od drugih, a što se predstavljanja naših mera tiče, nama su najvažnija publika predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj, Svetske banke i Evropske komisije, jer mi sa njima imamo finansijske aranžmane i njima ćemo predočiti mere koje preduzimamo i ono što radimo. Od njih ćemo tražiti i da se pojača podrška našoj zemlji. Sa Evropskom komisijom krećemo u pregovore o kreditnoj liniji od 400 miliona evra makrofinansijske podrške. I od Svetske banke tražićemo povećanje podrške. Novac koji dobijemo iskoristićemo za infrastrukturu i znanje, odnosno prosvetu, nauku i telekomunikacije. Ipak, naša ključna ciljna grupa su investitori, a njih je oko 2.000. To je lista koja je impresivna. Imaćemo sastanke sa investitorima već prisutnim kod nas da bismo obezbedili da ne smanje svoje investicije u Srbiji, a izdvojio bih predsednika „Telenora”, međunarodnog predstavnika „Majkrosofta”, predsednika „Henkela”, „Unikredit grupe”. Potencijalni investitori sa kojima ćemo razgovarati su „Nestle”, „Persico”, „Dojče telekom”, a u oblasti energetike dve ogromne energetske firme i njihovi čelni ljudi iz ENBW-a i RDEA, sa kojima ćemo razgovarati o tenderima u energetskom sektoru.

Kako ćete investitore ubediti da je Srbija pravo mesto za njihove investicije, tim pre što je kreditni rejting zemlje standardno loš?
- Perspektiva našeg kreditnog rejtinga je nedavno smanjena kod jedne od tri vodeće svetske agencije, dok kod ostalih nije bilo nikakvih promena. Za sve druge zemlje u regionu ocene su smanjene, što znači da mi imamo stabilan finansijski sistem i stabilnu Vladu. Naša je prednost što već imamo 13 milijardi evra postojećih investicija, a to su ljudi kojima novi investitori mogu da se obrate. Uz to, mi imamo vrlo dobar geografski položaj, niske poreze, evropsku perspektivu i bescarinsku zonu sa Ruskom Federacijom. Svima je teško, ali mi smo u Davosu zato što ćemo da se borimo, i to ove godine više nego ikada.

Predloženo deset privrednika

Po kom su kriterijumu birani privrednici koje ćete povesti sa sobom?
- U Davos se ide po pozivu. Neće biti nikoga iz regiona. Naš cilj je da za koju godinu organizujemo regionalni Davos u Beogradu i zato je važno da postepeno uvodimo i privrednike jer je tamo dve trećine privrednika, a ostalo su državnici, naučnici, nevladin sektor. Predložio sam desetak privrednika, a pozivu su se odazvali Branko Radujko, generalni direktor „Telekoma”, Milka Forcan, potpredsednica „Delta holdinga”, i Veselin Jevrosimović iz „Komtrejda”. Žao mi je što niko iz prehrambenog sektora neće ići.
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Srpska Ekonomija Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpska Ekonomija   Srpska Ekonomija EmptyPet Jan 30, 2009 1:35 pm

Vlada Srbije: Mere protiv ekonomske krize

Srpska Ekonomija V122841p0

Vlada Srbije usvojila je u četvrtak Program mera za ublažavanje efekata svetske finansijske krize koji predviđa obezbeđivanje 122 milijarde dinara likvidnih sredstava za rast proizvodnje i izvoza kroz povećanje likvidnosti privrede i rast kupovne moći stanovništva.

Premijer Mirko Cvetković izjavio je na konferenciji za novinare da je od toga 40 milijardi dinara kredita namenjeno povećanju likvidnosti privrede preko poslovnih banaka za koje će država subvencionisati kamatne stope.

On je naveo da će za investicije u privredu biti obezbeđeno oko 17 milijardi dinara kredita uz učešće Fonda za razvoj i garancije Garancijskog fonda.

Za potrošačke kredite sa subvencionisanim kamatnim stopama za kupovinu potrošnih dobara domaćih proizvođača obezbeđeno je 20 milijardi dinara kredita, rekao je premijer.

Cvetković je dodao da su ostatak od 45 milijardi dinara kreditne linije iz inostranstva za finansiranje poslovanja malih i srednjih preduzeća.

Premijer je naveo da će vlada odrediti prioritete i sektore privrede koji će se kreditirati tim sredstvima, a Narodna banka Srbije odrediće kriterijume za izbor poslovnih banaka preko kojih će ići ti krediti.

Sredstva ne idu direktno iz budžeta, rekao je premijer, već država izdvaja podsticajna sredstva koja su katalizator za sredstva koja idu preko poslovnih banaka.

Cvetković je izjavio da vlada ostaje pri procenjenom privrednom rastu od 3,5 odsto za ovu godinu, kao i da će se, krajem februara, kada će se videti kako se puni budžet i efekti usvojenih mera, razmotriti da li je potrebno revidirati tu procenu.

On je izjavio da su Rusi spremni da odmah uplate novac za Naftnu industriju Srbije (NIS).

"Očekujem da to bude u petak ili u ponedeljak", kazao je Cvetković i dodao da se radi na tehničkim detaljima oko otvaranja računa.

"Uplata je dobra vest za budžet Srbije i stanje deviznih rezervi", istakao je premijer.

Prvi krediti počeće da se odobravaju u prvoj polovini februara, najavio je ministar ekonomije Mlađan Dinkić, ocenivši da će preko tih mera biti održan planirani rast privrede.

Dinkić je rekao da je jedan od ciljeva mera da se održi postojeći nivo zaposlenosti u privredi Srbije, dok će te mere indirektno doprineti stabilnosti dinara.

On je objasnio da će u paketu podsticajnih mera država obezbediti oko osam milijardi svojih sredstava kako bi prepolovila kamate na kredite privredi i građanima.

Iz budžeta će biti izdvojeno oko tri milijarde dinara, a preko Fonda za razvoj još pet milijardi dinara, objasnio je ministar.

Oko 40 milijardi dinara biće usmereno pretežnim izvoznicima koji će moći da koriste kredite po povoljnim kamatama od 5,5 odsto godišnje zahvaljujući subvenciji države koja će smanjiti kamatu sa postojećih 11 do 13 odsto na taj nivo, kazao je Dinkić.

Prema njegovoj oceni, celokupan rizik kreditiranja privrede i građana snosiće banke.

Poseban deo podsticajnih mera odnosi se na kredite građanima za kupovinu trajnih potrošnih dobara koji će moći da kupuju robu domaćeg porekla - od automobila, bele tehnike, nameštaja, poljoprovredne mehanizacije do podnih obloga.

Dinkić je naveo primer da će građani moći da kupe automobil "fijat punto" na kredit bez učešća na sedam godina sa mesečnom ratom od 100 evra zato što će kamata na takav kredit biti 4,5 odsto umesto sadašnjh 14 odsto.

Predstavnici banaka pozdravili su donošenje paketa mera države za ublažavanje efekata svetske finansijske krize, ocenivši da će te mere poboljšati mogućnosti kreditiranja privrede ali i građana, kao i da će time kompanije dobiti neophodni nivo likvidnosti.

Zamenik predsednika Izvršnog odbora Komercijalne banke Dragan Santovac izjavio je Tanjugu da ta banka namerava da se aktivno uključi u kreditne linije namenjene održavanju likvidnosti privrede, kreditiranje u oblasti investiranja, kao i kupovine domaćih proizvoda.

"Ove mere imaju i direktne i dodatne indirektne rezultate na privredu, njima se omogućava rast likvidnosti i razvoj privrede, a time i na stanovništvo koje ostvaruje zaradu u tako finansiranim preduzećima", rekao je Santovac.

"Pozitivno je i da će se korisnici tih kreditnih linija obavezati da u narednom periodu neće smanjivati broj zaposlenih i da to uliva neophodnu meru sigurnosti zaposlenih u kreditiranim preduzećima da će imati dovoljnu uposlenost", naveo je Santovac.

Član Izvršnog odbora Sosijete ženeral banke Branka Pavlović izjavila je da ta banka podržava mere jer imaju za cilj da pomognu privredi u ovom trenutku.

Predstavnici stranaka parlamentarne većine smatraju da izvršna vlast ozbiljno pristupa ekonomskoj krizi, dok je opozicija izrazila sumnju u efikasnost vladinih mera,navodeći da "ne daju nadu", i da "neće biti efikasne".

Portparolka DS Jelena Trivan rekla je da će delotvornost vladinih mera zavisiti od toga koliko će kriza trajati i koliko će biti duboka.

"Imamo stalnu saradnju vlade, privrede i sindikata i to uliva poverenje da ćemo iz ove krize isplivati bezbedno", ocenila je Trivanova.

Liberalno demokratska partija smatra da se o vladinim merama za suzbijanje posledica ekonomske krize može govoriti tek kada počnu da daju rezultate, kritikujući vladajuću većinu što je odluka o merama doneta "u uskom krugu" i da nije bilo čak ni pokušaja razgovora sa partijama koje ne čine vladajuću većinu.

Radikali su naveli da vladine mere ne daju ni "najmanju nadu" da će se problem rešiti.

"Sve što je do sada vlada preduzela ne daje ni najmanju nadu da će bilo koje probleme rešiti", rekao je šef poslaničke grupe SRS Dragan Todorović.

Naprednjaci su zamerili to što je samo predsednik Srbije Boris Tadić obavešten o merama koje je predložila vlada, dok drugi o tome ne znaju ništa.

"Ako je (Tadić) zaista želeo da Srbija prestane da strepi nad onim što je čeka, mogao je da primi predstavnike vlade, Narodne banke i da to bude u direktnom prenosu, kako bismo i mi konačno saznali šta je predloženo", rekao je šef poslaničkog kluba "Napred Srbijo" Tomislav Nikolić

Nova Srbija je izrazila sumnju da će vladine mere o suzbijanju efekata ekonomske krize biti efikasne, a poslanik te stranke Aleksandra Janković rekla je da je iskustvo pokazalo "da je aktuelna vlada nesposobna i da u njoj sede ljudi koji se predstavljaju kao eksperti, a koji nisu imali saznanja da se približava svetska ekonomska kriza, za razliku od eksperata drugih zemalja".

Ministarka finansija Diana Dragutinović je izjavila da ne isključuje kao mogućnost rebalans budžeta ali da je sada rano govoriti o tome, kao i da će konkretniji odgovor imati polovinom marta, kada će se napraviti realnija procena budžetskih prihoda.

Ona je rekla da treba da prođe februar i početak marta da bi se videlo da li su budžetski prihodi realno procenjeni, ističući da su poslednje informacije o ekonomskoj aktivnosti za oktobar i novembar prošle godine.

Evropska banka za obnovu i razvoj snizila je prognozu privrenog rasta u Srbiji za 2009. godinu na dva odsto.

Ta finansijska institucija je u novembru 2008. prognozirala da će privredni rast Srbije u 2009. godini iznositi tri procenta, ali je procena snižena zbog sve veće recesije u svetu i uticaja svetske ekonomske krize na zemlje u tranziciji.
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Srpska Ekonomija Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpska Ekonomija   Srpska Ekonomija EmptyPet Jan 30, 2009 1:44 pm

Roland Berger: srpske kompanije ostvarile najviši prihod od akvizicija 2008. godine

Prošlogodišnji obim poslovnih spajanja i preuzimanja u zemljama jugoistočne Evrope (JIE) u poređenju s 2007. dramatično je smanjen za čak 46 posto.

Najzanimljivija zemlja regije za preuzimanja bila je Bugarska s realizovanim poslovima vrednim milijardu EUR. Pokazuju to pregledni podaci koje drugu godinu za redom objavljuje konsultantska kuća Roland Berger, a obuhvaćene zemlje uključuju Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Srbiju i Bugarsku.

Rekordnu akviziciju u prošloj godini u JIE regiji ostvarila je švedska medijska kompanija Modern Times kupovinom bugarske TV kuću Nova Televizia za 620 miliona EUR. Što se tiče aktivnosti zemalja JIE regije i tu je Bugarska zauzela vodeće mesto. Naime, bugarske su kompanije u protekloj godini realizovale čak 10 akvizicija što je najbolji rezultat u regiji. S druge strane, uspešne su bile i srpske kompanije koje su ostvarile najviši prihod od akvizicija, 306 miliona EUR.

Analiza donosi i poređenje spajanja i preuzimanja za razdoblje od 2000. do 2008. godine. U poređenju s vodećom Bugarskom, u kojoj je u razdoblju od 2000. do 2008. ostvareno sveukupno 188 spajanja i akvizicija, Hrvatska je u istom razdoblju ostvarila njih 97. Međutim, Hrvatska se navodi kao zemlja u kojoj je realizovana najvrednija akvizicija u celoj JIE regiji. - Barrovo preuzimanje Plive 2006. godine za iznos od 1.9 milijarde EUR te preuzimanje HVB Splitske Banke d.d. od strane Societe Generale za milijardu EUR.

- Analiza podataka pokazala je dve važne činjenice. Prvo, u JIE regiji realizovala su se spajanja i akvizicije u znatno manjim iznosima nego u Evropi kao celini. Drugo, kompanije JIE Evrope najviše akvizicija ostvarile su unutar regije čime su propustile potencijalne prilike za investiranje na brzorastućim tržištima Rusije ili Azije, istakao je Vladimir Preveden, izvršni direktor zagrebačke kancelarije Roland Berger. (Economy, 29. januar 2009.)
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Srpska Ekonomija Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpska Ekonomija   Srpska Ekonomija EmptyPet Jan 30, 2009 2:08 pm

Građani i stručnjaci revoltirani zbog ekonomskog stanja

Vlada mora da padne ako evro pređe 100 dinara

Srpska Ekonomija Vlada-v

Ukoliko kurs stigne do sto dinara za jedan evro, Vlada Srbije trebalo bi, prema mišljenju stručnjaka, da potpiše ostavku, a ministri koji u zadnjih osam godina samo menjaju fotelje, zaborave na politiku i to pre svega ekonomsku.

Građani Srbije, takođe, ne kriju revolt zbog dnevnih promena kursa koje im ugrožavaju standard i, posredno, ionako nesigurna radna mesta.
Privrednici i ekonomisti tvrde da su vlasti godinama unazad manipulisale parolom „stabilnog kursa”, ali je ovu „prevaru” za samo nekoliko meseci ogolila svetska finansijska kriza.
- Ako dinar koji je godinama bio precenjen sada nastavi da pada, Vladu treba menjati jer u njoj više nema nijednog vizionara stabilne ekonomske politike. Ne smeju se pravdati da su skoro postavljeni jer u poslednjih osam godina u Vladi sede isti ljudi. Zbog obećanja vlasti da je dinar stabilan, ljudi su se olako zaduživali, a privreda propadala. Dinar je morao da eksplodira, ali da se pametnije radilo i domaća valuta opadala postepeno, ne bi bilo ovih problema kaže za „Blic” - Mlađen Kovačević, član Akademije ekonomskih nauka.
On dodaje da su građani Srbije manipulisani godinama unazad pričom o stabilnom kursu, zbog čega će ih sada boleti glava prilikom otplate kredita, a još više kada počnu da dobijaju rešenja o otkazu.
Takođe, sve devize koje su stizale iz inostranstva, izbacivane su na tržište i podsticana potrošnja, a privrednici gurani u sve veća zaduživanja. Privrednici sada ne kriju ljutnju prema vladajućim strukturama.
- Ako evro skoči i na sto dinara, neka naša vlada potpiše ostavku i ode kući jer je domaću privredu ovim potpuno upropastila. Na leto su nas ubeđivali da su devizne rezerve ogromne, a dinar stabilan, pa smo bez slutnje o ovome uzimali kredite sa valutnom klauzulom za nabavku sirovina. Dinar je tada vredeo 79, a mi smo ipak računali da bi mogao doći do 82. Posle prerade, tu robu smo prodavali na odloženo plaćanje na četiri meseca. Sad, kada stižu pare, mi bi trebalo da kupimo evre i vraćamo kredite, zbog čega smo na milion evra prodate robe izgubili 200.000 evra odnosno 20 odsto - kaže Vaso Lekić, direktor „Fudlenda”, kompanije koja je pred kraj 2008. u Briselu ponela titulu za najbolji proizvedeni novi sok u svetu.
Stručnjaci navode da bi zbog loše politike kursa kofere što pre trebalo da pakuje ne samo Vlada, već i čelnici Narodne banke Srbije.
- Ova vlada pokazala je da ne može da se nosi sa ekonomskim problemima. Rekonstrukcija Vlade, ali i Centralne banke, neophodne su jer su kretanjem kursa pokazali da ne mogu da održe makroekonomsku stabilnost. To je bilo jasno već kad je pravljen budžet, a posebno sada kada Vlada i NBS potpuno gube poverenje - kaže za „Blic” Vladimir Gligorov, saradnik Instituta za međunarodne ekonomske studije u Beču.
Ima i onih koji još ne bi Vladu slali na trajni godišnji odmor.
- Trebalo bi saslušati vladine predloge za rešenje krize, pa onda odlučiti da li da se ona menja ili ne. Pitanje kursa je samo vrh ledenog brega. Dogovor sa MMF-om je neodrživ, budžetski deficit veći od planiranog baš kao i predviđeni priliv stvarnog kapitala. Uz to nema mera za strukturno prilagođavanje privrede - ističe Miroljub Labus, profesor ekonomije.
Pare od prodaje 51 odsto NIS-a, 400 miliona evra, koje u Vladi čekaju kao ozebli sunce, najverovatnije će na račun leći u ponedeljak.
- Postoji šansa i da se ovaj posao završi danas - izjavio je juče Ivan Maričić, direktor Uprave za trezor.
Prema rečima premijera Mirka Cvetkovića, od tog novca polovina će odmah biti uplaćena u budžet Vojvodine, a 160 miliona evra biće Vojvodini uplaćivano sukcesivno. U budžet Srbije biće odmah uplaćeno 10 odsto, odnosno 40 miliona evra.

Srpska Ekonomija Vlada-x

Evro 94,1 dinar

Dinar drugi dan jača. Srednji kurs evra danas će iznositi 94,1012 dinara, što je u odnosu na jučerašnji dan manje za 35 para. Monetarni odbor Narodne banke Srbije doneo je juče odluku da referentna kamatna stopa ostane nepromenjena 16,65 odsto.
D. N.


Da li Vlada treba da padne ako evro bude vredeo više od 100 dinara?

DANIJEL EREŠ (19), STUDENT
Poznajem mnogo ljudi čiji su se roditelji zadužili u bankama i slušam mračne priče. Plašim se da će mi gazda uskoro povećati kiriju i da moji roditelji to neće moći da plaćaju.

ZORKA ĐORĐEVSKI (58), PENZIONER
Vlada treba da padne jer se sve teže živi. Od penzije koja iznosi 10.000 dinara dok platim sve račune i kupim hranu ostajem bez dinara.

DRAGAN STOJANOVIĆ (47), MAŠINSKI INŽENJER
Zameram Vladi što se nije izborila sa korupcijom i još više što ministri svojim primerom ne pokazuju građanima da moraju da rade.

MIRJANA STOJANOVIĆ(60), INŽENJER TEHNOLOG
Vlada treba da padne jer cene vrtoglavo rastu zbog porasta evra, rastu životni troškovi, raste cena grejanja. Mladi nemaju posao...
PREDRAG TODOROVIĆ (21), STUDENT FARMACIJE
Ljudi su ušli u kredite. Plate primaju u dinarima, a kredite otplaćuju u evrima. Kriza se oseća čim uđete u prodavnicu.

SRBOBRANKA PETROVIĆ (60), EKONOMISTA
Sada je svima jasno da se vrednost dinara održavala veštački. Realno, njegova vrednost je mnogo manja od evra. Platežna moć je naglo opala. Držim prodavnicu u koju danima niko ne ulazi.

SNEŽANA DABIĆ (24), PRAVNIK
Sitnice koje sam sebi mogla da priuštim, više ne mogu. Roditelji su uzeli kredite i sve ih teže otplaćuju. Zbog svega toga Vlada bi verovatno trebalo da se menja.

VITOMIR VELIČKOVIĆ (77), PENZIONER
Teže se živi, penzija je ista, ali je vrednost dinara manja, pa samim tim i naša kupovna moć. Za trenutno stanje i Vlada snosi deo odgovornosti. Međutim, recesija je svuda u svetu.
G. S.
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Srpska Ekonomija Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpska Ekonomija   Srpska Ekonomija EmptyPet Jan 30, 2009 2:24 pm

Od danas veće akcize na gorivo, pivo i cigarete

BEOGRAD - U Srbiji su od danas povećane akcize na gorivo, pivo i duvanske proizvode, zbog stupanja na snagu izmena Zakona o akcizama.

Srpska Ekonomija Pivo_130x55

Gorivo će poskupeti u proseku oko 6,5 dinara po litru. Motorni benzini biće skuplji u proseku 6,09 dinara po litru, a dizel goriva za 6,9 dinara.

Akcize na pivo povećane su šest dinara po litru, sa devet na 15 dinara, navodi se u izmenama Zakona o akcizama.

Srpska Ekonomija Wide1_cigarete_247x230

Prema izmenama tog zakona, deo akcize na cigarete koji se naplaćuje prema ceni paklice (akciza ad valorem) povećan je sa 33 na 38 odsto maloprodajne cene paklice.

U multinacionalnim kompanijama Japan tabako internešnel, "Filip Moris" i Britiš Ameriken tabako, koje imaju fabrike cigareta u Srbiji nije bilo moguće dobiti informacije da li će povećati cene cigareta.

Od domaćeg proizvođača cigareta, fabrike Monus koja posluje u okviru Invej sistema nije bilo moguće dobiti informacije o tome da li će povećati cene cigareta zbog promene akciza.
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Srpska Ekonomija Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpska Ekonomija   Srpska Ekonomija EmptyPet Jan 30, 2009 2:25 pm

Mater vam jebem Srpska Ekonomija 650815 boli me kita za gorivo ..Ali ovo ...pivo i cigarete ...e pa neće vam to tako proći jebala vas evropska unija u bulju da vas jebala
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Srpska Ekonomija Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpska Ekonomija   Srpska Ekonomija EmptyPet Jan 30, 2009 2:36 pm

Usvojen program mera za ublažavanje efekata finansijske krize

BEOGRAD - Vlada Srbije usvojila je danas Program mera za ublažavanje efekata svetske finansijske krize koji predviđa obezbeđivanje 122 milijarde dinara likvidnih sredstava za rast proizvodnje i izvoza kroz povećanje likvidnosti privrede i rast kupovne moći stanovništva.

Premijer Mirko Cvetković izjavio je na konferenciji za novinare da je od toga 40 milijardi dinara kredita namenjeno povećanju likvidnosti privrede preko poslovnih banaka za koje će država subvencionisati kamatne stope.

On je naveo da će za investicije u privredu biti obezbeđeno oko 17 milijardi dinara kredita uz učešće Fonda za razvoj i garancije Garancijskog fonda.

Za potrošačke kredite sa subvencionisanim kamatnim stopama za kupovinu potrošnih dobara domaćih proizvođača obezbeđeno je 20 milijardi dinara kredita, kazao je premijer.

Cvetković je dodao da su ostatak od 45 milijardi dinara kreditne linije iz inostranstva za finansiranje poslovanja malih i srednjih preduzeća.

Premijer je naveo da će vlada odrediti prioritete i sektore privrede koji će se kreditirati tim sredstvima, a Narodna banka Srbije odrediće kriterijume za izbor poslovnih banaka preko kojih će ići ti krediti.

Sredstva ne idu direktno iz budžeta, rekao je premijer, već država izdvaja podsticajna sredstva kao katalizatore za sredstva koja idu preko poslovnih banaka.

Usvojen program mera za ublažavanje efekata finansijske krize
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Srpska Ekonomija Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpska Ekonomija   Srpska Ekonomija EmptySub Jan 31, 2009 1:39 pm

Srbija u Davosu

Srpska delegacija organizuje forum za strane investitore

Srpska Ekonomija Vest21071

Srpska političko-privredna delegacija predvođena potpredsednikom Vlade zaduženim za evropske integracije Božidarom Đelićem predstaviće sutra na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu mogućnosti investiranja u našu zemlju.

Delegacija Srbije jedina je zemlja iz jugoistočne Evrope koja ima priliku da organizuje forum za strane investitore i na taj način se obrati potencijalnim investitorima, a pored Đelića, čine je generalni direktor Telekoma Branko Radujko, predsednik Komtrejd grupe Veselin Jevrosimović i potpredsednica Delta holdinga Milka Forcan. Potpredsednik Đelić će se sutra sastati i sa predstavnicima više ekonomskih institucija, organizacija i kompanija. On će razgovarati sa generalnim direktorom Svetske trgovinske organizacije Paskalom Lejmijem, predsednikom Upravnog odbora britanske agencije za nadžor tržišta finansijskih usluga Fajnenšl servisis autoriti Adairom Turnerom i izvršnom direktorkom Svetske banke Ngozi Okonjo - Ivealom. Đelić će se sastati i sa predsednikom švajcarskog Federalnog instituta za tehnologiju, izvršnim potpredsednikom kompanije Nestle za Evropu, predsednikom Merk i ko za Evropu, Srednji istok, Afriku i Kanadu, izvršnim potpredsednikom Međunarodne finansijske korporacije. Šef srpske delegacije u toku Svetskog ekonomskog foruma u švajcarskom gradu Davosu održao je više od 30 sastanaka sa liderima vlada, međunarodnih organizacija i velikih kompanija, a među njima su i predstavnici Majkrosofta, Henkela, Telenora, Unikredita , ali i predsednica američkog Masačusetskog instituta za tehnologiju, kao i mnogi druge ličnosti iz oblasti nauke i tehnologije. Svetski ekonomski forum je najvažniji ekonomski događaj u svetu, na kome se razmatraju mere za izlazak iz svetske ekonomske krize. Tokom petodnevnog sastanka, više od 2.500 učesnika iz 96 zemalja okupilo se u Davosu, a među njima je i 40 šefova država ili vlada i više od 510 učesnika iz civilnog društva, predstavnika nevladinih organizacija i medija.
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Srpska Ekonomija Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpska Ekonomija   Srpska Ekonomija EmptySub Jan 31, 2009 2:28 pm

STRUČNJACI REZERVISANO PODRŽAVAJU VLADIN PROGRAM PROTIV KRIZE

Mere će trenutno „prigušiti“ krizu

Samo za subvencije će biti potrošeno osam milijardi dinara, plus državne garancije, koje takođe nisu besplatne. Više populistički nego realan potez

Srpska Ekonomija Thumb_001dinari_1

BEOGRAD - Srbija je jedna od prvih zemalja u regionu koja je usvojila program za borbu protiv negativnih efekata svetske ekonomske krize i to takav da će ga, prema mišljenju ministra ekonomije Mlađana Dinkića, mnoge komšije prepisivati, ali i pored toga, stručnjaci ne veruju da će uspeh vladinih mera biti takav da održi planirani nivo privrednog rasta od tri odsto ove godine. Međutim, većina ipak smatra da će paket za pomoć ekonomiji, koji je uglavnom baziran na snižavanju kamatnih stopa, imati pozitivan efekat i da će barem u određenom delu pomoći da se prebrodi kriza.
Goran Nikolić iz Privredne komore Srbije tako primećuje da mere imaju dva osnovna cilja. Prvo da podstaknu domaću tražnju i drugo da se strane banke stimulišu da povuku novac iz inostranstva i plasiraju ga kroz kredite na domaćem tržištu. Prema njegovim rečima, banke će imati razloga da ojačaju svoju kreditnu aktivnost, budući da će moći da ponude konkurentne kamatne stope i da im kod određenih kredita država daje garancije, što smanjuje rizik poslovanja.
Samo da ne uđemo u recesju
Ipak, Nikolić nije uveren u to da će uz ovaj paket mera uspeti da se održi zacrtani plan rasta od tri odsto, dodajući da bi „bio zadovoljan kada bi rast ostao pozitivan, samo da ne uđemo u recesiju“, dok je sve preko toga samo dodatna korist.

Ovaj analitičar ističe i da mere neće biti „besplatne“ za Srbiju, jer će samo za subvencije biti potrošeno osam milijardi dinara, plus državne garancije, koje takođe nisu besplatne.
- Uz to, ako iz rezervi uzmete nekoliko milijardi kako biste finansirali plan, Narodna banka mora da steriliše dodatnu količinu novca po stopi od 16,5 odsto, što je takođe trošak - objašnjava Nikolić, dodajući da vlada nije zakasnila sa donošenjem mera i da je čak i Nemačka tek nedavno usvojila svoj program protiv krize.
Ekonomista Zoran Popov smatra da mere neće doprineti privrednom rastu, ali da mogu da ublaže krizu.
- Količina sredstava nije spektakularna, ali da će prigušiti efekte krize, hoće. Nedostatak je to što plan verovatno nije pravljen u dogovoru sa NBS - kaže Popov.
On nije uveren da će „građani pohrliti da kupuju domaću robu“, ali smatra da će verovatno biti efekta na prodaju automobila, s tim što prve rezultate mera očekuje tek sredinom godine.
Konsultant za strana ulaganja Milan Kovačević, s druge strane, smatra da su vladine mere više populističke nego realne.
Rezultati tek sredinom godine
On smatra da Vlada Srbije ne bi trebalo da pomaže firmama da bi bile likvidne, već onima koji žele da povećaju proizvodnju i izvoznicima.
- Takođe je potpuno sumanuto da vlada u ovakvoj krizi puni džepove „Fijatu“, koji je ipak italijanska kompanija. U ovom trenutku savetovati ljude da uzimaju kredite za kola je čist populizam, kojim vlada prikriva svoju impotenciju - kaže Kovačević.
On napominje da je jedan od uslova za uspešnost vladinih mera za ublažavanje efekata krize i stabilan kurs dinara, kao i da će biti jako bitno „kako će da odigra Narodna banka Srbije“.
Kovačević takođe smatra da nije dobro što vlada izdvaja sredstva iz budžeta kako bi stimulisala kredite.

NASMEJAO SE

- Slatko sam se nasmejao kad sam čuo da su ove mere toliko originalne da će i ih i druge zemlje primenjivati. Postoji dosta kontradiktornosti. Tako se na sajtu vlade pojavljuje cifra od 122 milijarde dinara, dok je na „Dinkićevom“ sajtu to 150 milijardi. On tu računa i neke postojeće aranžmane i predstavlja ih kao deo tih mera - kaže Kovačević.
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Srpska Ekonomija Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpska Ekonomija   Srpska Ekonomija EmptyNed Feb 01, 2009 1:34 pm

Zatražena sredstva od Svetske banke

Davos, Beograd -- Na ekonomskom forumu u Davosu, potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić zatražio je 300 miliona dolara od Svetske banke za projekte u Srbiji.

Srpska Ekonomija 1079639703497f9376da5fd732842434_extreme

Podrška Svetske banke Srbiji biće povećana za 300 miliona dolara, pri čemu će dve trećine novca biti uložene u infrastrukturu, a ostatak sredstava u prosvetu i nauku, izjavio je Đelić za B92.

Tokom zasedanja Svetskog ekonomskog foruma, naša delegacija je imala više od 60 bilateralnih sastanaka sa svetskim liderima biznisa i politike koji razmatraju mogućnost da investiraju u Srbiju.

Takođe, Srbija je na forumu bila jedina zemlja iz istočne Evrope koja je održala seminar za potencijalne investitore.

Tokom četvorodnevnog učešća srpske delegacije na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, prema Đelićevim rečima, produbljena je saradnja sa kompanijama koje su do sada investirale u Srbiju, a ostvareni su i kontakti zbog privlačenja novih investitora.

Đelić je za B92 izjavio da je od Svetske banke zatražio 300 miliona dolara podrške za Koridor 10, ali i prosvetu i nauku.

"Dve trećine tog novog portfelja bi bio upotrebljen za infrastrukturu, a preostala trećina za nauku i prosvetu. Dogovorili smo se da do Generalne skupštine Svetske banke koja će se održati u aprilu ove godine razradimo postojeće projekte, da oni prođu našu proceduru i da prođu Upravni odbor Svetske banke i da na taj način imamo jake argumente da povećamo podršku", kaže Đelić.

"Moramo da se dogovorimo sa Svetskom bankom oko programa reformi tako da uspemo da dobijemo i nekih 200 miliona dolara koji su zacrtani u prethodnom portfelju koje je banka alocirala. Da u potpunosti završimo posao na onome što je Svetska banka već odredila kao portfelj za nas, da bi onda mogli da tražimo dodatna sredstva", objasnio je on.

Izvršna direktorka Svetske banke Ngozi Okonjo Iveala rekla je juče da je zadovoljna načinom na koji se u Srbiji izvode reforme.

Svetski ekonomski forum okupio je više od 2.500 učesnika iz 96 zemalja, a među njima je i 40 šefova država ili vlada i više od 510 učesnika iz civilnog društva, predstavnika nevladinih organizacija i medija. S druge strane, okupio je i više stotina protivnika poslovne elite koji su u Ženevi i Davosu protestovali, ističući da su upravo poslovni krugovi krivi za ekonomsku krizu.

M. Kovačević: Koristiti svaku priliku

Savetnik za strana ulaganja Milan Kovačević smatra da Srbija mora da koristi svaku priliku da nađe potencijalnog investitora, bez obzira na to što se, kako kaže, na Svetskom ekonomskom forumu obično ne dogovaraju pojedinačni poslovi.

"Nije vreme kada se ljudi odlučuju da investiraju na duži rok. Sada se svako više trudi kako da održi ono poslovanje koje ima i da bude spremniji za momenat kada se izađe iz krize", kaže Kovačević.

"Mislim da nije realno da mi privučemo sada, ali će biti jedan momenat kada će ta rupa sa ekonomskom krizom biti prevaziđena i kada će početi da se pojavljuju neki izgledi i za to vreme je potrebno stalno raditi", smatra on.
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Srpska Ekonomija Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpska Ekonomija   Srpska Ekonomija EmptyUto Feb 03, 2009 12:45 pm

I u Skupštini najavljuju štednju

Beograd -- U Skupštini najavljuju mere štednje i bolju kontrolu trošenja. U budžetu za ovu godinu za Skupštinu je predviđeno oko 400 miliona dinara manje nego za prošlu.


Srpska Ekonomija 7726722814987eac19cdfc987715188_extreme

Skupština Srbije namerava da štedi. Predsednik Admistrativnog odbora Nenad Konstantinović najavljuje mere štednje i bolju kontrolu trošenja novca. Prvi korak biće ukidanje isplate dnevnica za sastanke poslaničkih klubova.

Kada su se sveli računi za prošlu godinu, ispostavilo se da se u Skupštini Srbije trošilo i šakom i kapom.

Milionske sume su potrošene na mobilne telefone, dnevnice i putovanje.

“Nema takvih indikacija da je neko protivno propisima trošio sredstva, ali ima indikacija da su sredstva trošena u jednoj nerazumnoj meri”, rekao je predsednik Administrativnog odbora Nenad Konstantinović.

“Imamo primere gde su ljudi angažovani po ugovoru trošili na putovanja u inostranstvo preko pet miliona dinara u protekloj godini. Dakle, neko je za službeno putovanje u inostranstvo, a da nije narodni poslanik, niti zaposlen u Skupštini Srbije za stalno, potrošio preko 50.000 evra”, rekao je on.

Što se tiče poslanika, Skupštinu najviše košta Miloš Aligrudić, koji je kao šef delegacije u Savetu Evrope potrošio 2.300.000 dinara, odnosno 24.000 evra.

Aligurudić kaže da je tražio da mu se dostavi struktura tih troškova.

“S obzirom na broj sastanaka, njihovu strukturu, dnevni red i razloge mog prisustva tamo, ja ne znam, uporedićemo da li je taj iznos koji je objavljen tačan, ili nije. Samo to je sporno. Ako je tačan, on je apsolutno opravdan, ne ulazeći u to da li je to 15.000, 28.000 ili 24.000”, kaže on.

“Kažem da je opravdan jer tu nema izbora. Ili smo mogli učestvovati na tom nivou u jednoj međunarodnoj parlamentarnoj organizaciji ili smo mogli odlučiti da ne učestvujemo”, rekao je Aligrudić.

Samo za dnevnice za dolazak na sednice poslaničkih klubova tokom 2008. godine poslanici su uzeli ukupno sedam milona dinara.

Od te sume, samo radikali su uzeli četiri miliona.

Dragan Todorović, šef poslaničke grupe radikala, tvrdi da tu nema nikakvih zloupotreba.

“Pilikom održavanja poslaničkih klubova, postoji spisak na koji se potpisuju svi poslanici koji su prisustvovali sastanku poslaničkog kluba, i taj spisak se dostavlja blagajni. Tako da nemam dileme po tom pitanju”, rekao je on.

Ništa bolje ni u RIK-u

Ni u Republičkoj izbornoj komisiji nisu čista posla. Stranke se međusobno optužuju da za članstvo u RIK-u predlažu svoje rođake.

U medijima se pojavila infomacija da je, kao članica RIK-a, Biljana Krasić, žena poslanika radikala Zorana Krasića, naplatila dva milona dinara.

Krasić kaže da je njegova supruga pravnica i dugogodišnja članica RIK-a, a da se za podatke o platama treba obratiti nadležnim organima.

“Sad okrećete pitanje. Jer, pitanje je za zvanične organe, ne za mene. Nepotrebno širite temu. Gospodin koji se interesovao za to rekao je da je podneo zahtev da mu se dostave podaci. Morate njega da pitate”, prokomentarisao je Krasić.

Administravni odbor je tražio izveštaj o radu i troškovima RIK-a, ali im podaci još nisu dostavljeni.

Odbor će, radi štednje, predložiti i da se promeni pravilnik o korišćenju mobilnih telefona, kao i da se donesu preciznije odredbe za službena putovanja.
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Srpska Ekonomija Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpska Ekonomija   Srpska Ekonomija EmptySub Feb 14, 2009 7:51 pm

NBS: Inflacija 4,4 odsto u prvom tromesečju

BEOGRAD - Narodna banka Srbije (NBS) ocenila je da će inflacija u Srbiji biti oko 4,4 odsto u prvom tromesečju ove godine, prema metodologiji Evropske unije.

Prema izveštaju o inflaciji za februar objavljenom na sajtu www.nbs.rs, na rast potrošačkih cena najviše će uticati slabljenje dinara, planirano povećanje regulisanih cena za oko 7,8 odsto, najavljeno poskupljenje hrane i inflatorna očekivanja.

Kako se ocenjuje, međugodišnja stopa rasta potrošačkih cena na kraju prvog tromesečja iznositi ove godine iznosiće oko 10 odsto i biće u granicama ciljanog raspona za mart.

Prema očekivanjima NBS, tromesečni rast bazne inflacije iznosiće oko 2,8 odsto i doprineće ukupnoj inflaciji za oko 1,9 procentnih poena.

Ako se ostvari očekivani rast regulisanih cena od 7,8 odsto, izvesno je da će se u prvom tromesečju 2009. dostići polovina ukupnog projektovanog rasta regulisanih cena za tu godinu, ocenila je NBS.

Do usporavanja inflacije, srednjoročno gledano mogli bi da dovedu usporavanje ekonomske i kreditne aktivnosti, pad domaće i svetske tražnje i pad svetskih cena primarnih proizvoda.

Ukupan rast potrošačkih cena u četvrtom tromesečju iznosio je 1,1 odsto, a međugodišnja ukupna inflacija merena indeksom potrošačkih cena na kraju 2008. godine iznosila je 8,6 odsto i najviše je bila određena kretanjem bazne inflacije.

Ciljana inflacija u 2009. godini predviđana je na između šest i 10 odsto.
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Srpska Ekonomija Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpska Ekonomija   Srpska Ekonomija EmptyNed Feb 15, 2009 1:02 pm

Ivan Nikolić iz Ekonomskog instituta uporedio cene u regionu

Nema jeftinoće u srpskim prodavnicama

Ko ne veruje u naše istraživanje, neka napravi svoje, poručio je Dragan Đuričin, predsednik Saveza ekonomista Srbije i jedan od autora istraživanja po kom je Beograd najjeftiniji grad u regionu, a koje je izazvalo oštre reakcije potrošača. Pozivu se odazvao Ivan Nikolić iz Ekonomskog instituta čije je istraživanje pokazalo da Srbija spada među skuplje zemlje regiona jugoistočne Evrope (JIE).

Srpska Ekonomija Kasa-x

Prema istraživanju Saveza ekonomista Srbije, cene 15 od 28 upoređivanih proizvoda u beogradskim marketima niže su od cena istih proizvoda u Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu, Podgorici, Sofiji, Bukureštu i Budimpešti. Ovakvi rezultati veoma su se dopali ministru trgovine i usluga Slobodanu Milosavljeviću koji je izjavio da je „zadovoljan što je istraživanje pokazalo da je Beograd konkurentniji od ostalih gradova u okruženju“. Nasuprot tome, Ivan Nikolić tvrdi da, prema podacima za 2007. godinu, nema nijedne grupe proizvoda po kojoj je Srbija najjeftinija u regionu jugoistočne Evrope. Samo kod robne grupe duvan bili smo na drugom mestu, dok kod svih drugih grupa proizvoda u regionu ima bar nekoliko jeftinijih država od naše.
Iako statistički podaci za 2008. još nisu poznati, Nikolić kaže da je već sada jasno da će oni biti porazniji nego u 2007. godini.
– Cene u Srbiji su tokom prošle godine, merene indeksom potrošačkih cena, u proseku povećane za 11,7 odsto, a u EU za 3,7 odsto. Na nivou grupe proizvoda „hrana i bezalkoholna pića“, koja je i bila u fokusu istraživanja Saveza ekonomista Srbije, stanje je još lošije. Cene ove grupe proizvoda u prošloj godini u Srbiji su u proseku uvećane čak za 20,9 odsto, što je evropski rekord – objašnjava Nikolić, podsećajući da je Letonija jedina evropska zemlja u kojoj je u periodu 2005–2007. zabeležen brži rast cena hrane nego u Srbiji.
Nikolić smatra da tvrdnje o „jeftinoći u Beogradu“ idu u prilog domaćim monopolistima, ali i Vladi Srbije koja je samo dan kasnije objavila zvanične podatke o inflaciji u januaru koja je merena indeksom cena na malo dostigla čak tri odsto.
– Glavni je problem što se rezultati istraživanja Saveza ekonomista kose s rezultatima evropske agencije za statistiku (EUROSTAT), koja je neprikosnoveni autoritet u domenu ovakvih međunarodnih poređenja. EUROSTAT analize radi u saradnji s nacionalnim statistikama, njemu se može verovati, dok su svi ostali podložni sumnji. Podatke za 2008. EUROSTAT će objaviti krajem aprila, a ja sam upoređivao njihove podatke za 2007. za sledeće zemlje: Bugarska, Rumunija, Hrvatska, Makedonija, Albanija i Srbija – objašnjava Nikolić metodologiju analize objavljene na sajtu www.ekonomija.org.

Srpska Ekonomija Kasa-t

Iako je Srbija u vrhu po rastu cena većine robnih grupa, najskuplja zemlja u regionu i dalje je Hrvatska, dok je Makedonija šampion po jeftinoći. Cene u Srbiji sve su bliže cenama u Rumuniji, a u poređenju s Hrvatskom niže su za 10 do 15 odsto u domenu potrošne robe, pre svega hrane, a za više od 30 odsto u sektoru usluga. Ostale zemlje regiona – Albanija, Bugarska i Makedonija – u većini robnih grupa znatno su jeftinije od Srbije.
Ivan Nikolić ističe primer odeće i obuće koja je, u poređenju sa standardom, u Srbiji izuzetno skupa. Nivo cena ove robne grupe je tokom 2007. bio samo 4,4 odsto niži od proseka 25 zemalja EU, a posebno zapanjuje podatak da je odeća i obuća čak i u Francuskoj jeftinija nego u Srbiji.

Srbija raj za pušače

– Iz podataka EUROSTAT-a može se videti i da je Srbija raj za pušače. Naime, ako izuzmemo Makedoniju, cigarete su u Srbiji za gotovo 70 odsto jeftinije nego u Evropi. Ovaj podatak dovoljno govori o tome da kod duvana postoji dosta prostora za podizanje akcize u znatno većoj meri od onog koji je dogovoren sa pomenutom industrijom – kaže Nikolić.

Ulje skuplje nego u EU

Od pojedinačnih proizvoda koji su u Srbiji bili skuplji čak i od proseka EU, Ivan Nikolić izdvaja jestivo ulje. Njegova cena je tokom 2007. bila za oko 6,5 odsto viša od prosečne cene u 25 zemalja EU. Jestivo ulje u Srbiji je za dva odsto skuplje od ulja koje se može kupiti u Francuskoj, za 10,5 odsto od ulja u Nemačkoj, a čak za 57,5 odsto od cene ulja u Holandiji.
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
Sponsored content





Srpska Ekonomija Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpska Ekonomija   Srpska Ekonomija Empty

Nazad na vrh Ići dole
 
Srpska Ekonomija
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1
 Similar topics
-
» Ekonomija..
» Hrvatska Ekonomija

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
HIPERION :: DRUŠTVO :: EKONOMIJA-
Skoči na: