Pregled štampe (21. 01. 2009.)Politika: Svet se promenio, pa mora i Amerika; Novosti: Gas opet „hladi“ Srbiju; Blic: Tadić bira između Ljajića i Ugljanina; Pres: Ovde ima više od 30 mafija!Glavna tema dnevne štampe danas je inauguracija Baraka Obame, potreba Srbijagasa da poskupi gas, situacija u Vladi Srbije posle sukoba u Novom Pazaru, kriminal u Srbiji, ...
Obama: Svet se promenio, pa mora i AmerikaBarak Obama (47) preuzeo je danas dužnost predsednika Amerike, promenivši joj tako i istoriju jer je prvi crnac koji je dospeo do Bele kuće. Pozdravio ga je rekordno veliki broj ljudi koji i sebe vide kao tvorce povesti, jer su svojim glasovima doveli do tog premijernog preokreta od koga očekuju promenu širih, unutrašnjih i spoljnih, odnosa.
Obraćajući se sunarodnicima i javnosti širom sveta, koja ga je pratila posredstvom televizije i Interneta, novi američki predsednik je mahom uputio umirujuće i poruke koje podstiču na prevazilaženje unutrašnjih i spoljnih razlika u opštem interesu. „Svet se promenio, pa mora i Amerika" naglasio je. Nije nikome pretio, upozorivši jedino teroriste da se Amerika neće odreći svog načina života i da će ih poraziti.
Govor mu je prevashodno bio posvećen jačanju nacionalnog jedinstva. „Usred smo krize i ratova protiv mreže nasilja i mržnje, naša ekonomija je ozbiljno oslabljena, što je posledica gramzivosti i neodgovornosti nekih, ali i kolektivne nepripremljenosti da se odgovori novim izazovima", predočio je. Za novi nastup prema realnim rizicima, preporučio je, nada prevladava strahove, a jedinstvo ciljeva konflikte i nesloge.
Odbacujući lažni izbor između bezbednosti i ideala (suženih sloboda u ime borbe protiv terorizma) podsetio je na principe osnivača SAD kojima je vladavina prava bila na prvom mestu.
Amerika je prijatelj svake nacije, svakog ljudskog bića koje se trudi da živi dostojanstveno i u miru, dodao je.. Pominjući spoljne izazove, ponovio je da će početi „odgovorno prepuštanje Iraka tamošnjem narodu" kao i efikasniji angažmanu u Avganistanu.
Posebno se obraćajući muslimanskom svetu, kazao je, uz ostalo, da za njihove „bolesti" ne treba da optužuju Zapad i da su na pogrešnoj strani oni koji povezuju vlast s korupcijom kao i oni koji guše neistomišljeništvo.
Siromašnim društvima je obećao solidarnost SAD. A razvijenim zemljama (pa i Americi) preporučio da ne mogu da ostanu ravnodušni prema patnjama ljudi izvan njihovih granica, niti da prirodna blaga sveta troše ne vodeći računa o posledicama...
U anketama pred njegov nastup, ispitanici su većinom izrazili uverenje da će od njega čuti „značajan govor". Ostaje da se izjasne da li im se nada ostvarila...
Okupljena masa na inauguraciji Obamu je pozdravila, uz često prolivanje radosnica, s verom da će on da obistini izborna obećanja, u skladu sa uverenjem većine anketiranih sunarodnika, da Amerika „više ne može kao dosad i da su joj neophodne i hitne i postepene, ali bitne, promene".
Dok se od njega, s preterivanjima, očekuju promene, Obama deluje nepromenjeno, hladnokrvno nasuprot opštoj pregrejanosti i sadašnje krize i bujajućih nada.
Hroničari procenjuju da nevolje koje mu je u nasleđe ostavila administracija Džordža Buša mogu da mu i povećaju i smanje moć: traumatične situacije podstiču oslanjanje na lidera kao „spasioca", ali se u slučaju neostvarenih očekivanja pretvaraju u talas protiv njega.
To je iskusio i dosadašnji predsednik Džordž Buš, kome je velika podrška u zbijanju nacionalnih redova posle udara terorista otetim putničkim avionima na Njujork i Vašington, 11. septembra 2001, sada spala na nivo niži nego ijednom šefu Bele kuće bar u poslednjih 50 godina - kako među zemljacima, tako i u svetu.
Obamin pohod ka vrhu vlasti pratili su izborni slogani „Kod Obame nema drame" i „Mi možemo". Drama američkog društva se, međutim, nastavlja, a „mi možemo" da istrajemo - u čekanju odgovora na pitanje: kakav će joj biti ishod po unutrašnje i spoljne odnose?
Gas opet "hladi" SrbijuGrađani koji koriste gas nikako da odahnu. Taman što je rešena kriza sa isporukama ruskog energenta, Srbiju je „usijala" najava - poskupljenja.
Kako „Novosti" saznaju, „Srbijagas" je u utorak poslao Agenciji za energetiku zahtev za povećanje cene za 18 odsto. Inače, gas je 15. oktobra prošle godine poskupeo za skoro 60 odsto, na 34,1 dinar za kubik, bez poreza na dodatu vrednost. Ako bude odobreno novo povećanje, kubik će „otići" na 40 dinara. Ipak, stručnjaci u Agenciji razmatraće narednih dana opravdanost zahteva i tek potom poslati predlog Vladi Srbije, koja daje poslednju reč.
Dušan Bajatović, generalni direktor „Srbijagasa", ističe da je poskupljenje jedno od rešenja za nagomilane gubitke zbog kursnih razlika i loše naplate. Manjak „Srbijagasa" na kraju prošle godine dostigao je 4,2 milijarde dinara, samo zbog toga što je u ceni dolar računat 51 dinar, a ne 71, koliko sada vredi. Drugo rešenje Bajatović vidi u pomoći Vlade Srbije njegovom preduzeću.
U Ministarstvu energetike kažu da nisu za povećanje cene gasa, ali da će sačekati obrazloženje Agencije i potom dati svoje mišljenje.
- Kada dobijemo sve argumente za i protiv, procenićemo da li može da dođe do poskupljenja, ali zasad ne razmišljamo o tome - rekao nam je Dušan Mrakić, državni sekretar Ministarstva energetike. - Tražićemo načine kako da se reši problem dugova „Srbijagasa", ali to ne sme da se prevali preko leđa građana.
Nacionalna organizacija potrošača Srbije naglašava da je nemoralno i krajnje nekorektno poskupljivati gas, za koji je građanima govoreno da je energent budućnosti. Ova organizacija ističe i da treba obeštetiti građane koji su ostali bez gasa i morali da kupuju grejalice i troše više struje.
- Kursne razlike su, izgleda, postale stalni izgovor za više cene, a u slučaju gasa oni koji donose odluke treba argumentovano da obrazlože zašto i za koliko on treba da poskupi - rekao nam je Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta potrošača Beograda.
- Već nekoliko meseci najavljuju pojeftinjenje gasa, a sada naprasno poskupljenje. To nije, baš, najjasnije. Kako je ranije najavljeno, na današnjoj sednici Nacionalnog saveta za infrastrukturu trebalo bi da se razmotri dalja sudbina podzemnog skladišta gasa u Banatskom Dvoru. Ovo nezavršeno skladište zajedno sa domaćom proizvodnjom gasa uspevalo je da podmiri svega 10 odsto dnevnih potreba, pa se očekuje da Vlada Srbije hitno preduzme mere da se završi prva faza gradnje Banatskog Dvora.
Narednih dana bi trebalo da bude jasnije i kako će biti nadoknađena razlika između cene ruskog i gasa koji je interventno uvožen iz Mađarske i Nemačke. Dnevno je iz ovih zemalja stizalo 4,7 miliona kubika gasa.
Zbog otopljenja je i potrošnja struje smanjena u odnosu na prethodne dane, a u Elektroprivredi Srbije kažu da se, prosečno, dnevno troši oko 135 miliona kilovat-časova, što je uobičajeno za ovo doba godine. EPS će vratiti i javnu rasvetu na nivo pre gasne krize, kada je odlučeno da se smanji osvetljenje ulica.