HIPERION
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
HIPERION

Samo opušteno i budi ono što jesi
 
PrijemPrijem  PortalliPortalli  TražiTraži  Latest imagesLatest images  Registruj seRegistruj se  PristupiPristupi  

 

 Sećanje na holokaust

Ići dole 
AutorPoruka
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Sećanje na holokaust Empty
PočaljiNaslov: Sećanje na holokaust   Sećanje na holokaust EmptyUto Jan 27, 2009 2:26 pm

Sećanje na holokaust - opomena za večnost

Sećanje na holokaust V122537p0

Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta danas će biti obeležen širom sveta, a posebno u evropskim zemljama koje su preživele golgotu Drugog svetskog rata u kome je život izgubilo 53 miliona ljudi, od čega blizu 31 milion civila.

U tom svetskom sukobu, pojedini narodi su se našli pred totalnim istrebljenjem, a najveće žrtve nacističke ideologije "krvi i tla" bili su Jevreji, zatim Romi i Slaveni - među kojim su u odnosu na broj stanovnika najviše stradali Poljaci, Srbi i Rusi.

U sistematskom istrebljenju nacističke Nemačke i drugih članica Sila osovine nestalo je šest miliona nedužnih Jevreja i 1,2 miliona Roma na područjima porobljenih zemalja starog kontinenta.

U marionetskoj nacističkoj državi, takozvanoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH), koja je obuhvatala i današnju Bosnu i Hercegovinu, jevrejska i romska zajednica su gotovo potpuno uništene.

Pobijeno je oko 45.000 Jevreja, odnosno oko 85 odsto te etničke zajednice, kao i blizu 80.000 Roma koji su praktično svedeni na pola procenta tadašnje populacije, a u logorima smrti na najstrašnije načine umoreno je i oko 700.000 Srba.

Međunarodni dan holokausta nad Romima posebno se obeležava 16. decembra, a Generalna skupština UN je 1. novembra 2005. ustanovila Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta imajući u vidu nezapamćene žrtve jevrejskog naroda.

Ta odluka doneta je u godini kada je svet obeležavao šest decenija od oslobađanja Aušvica, a za datum obeležavanja je uzet 27. januar - dan kada je u pobedničkom pohodu, ruska Crvena armija oslobodila taj i susedni koncentracioni logor Birkenau.

Bilo je to najcrnje stratište na kojem je stradalo više od milion i po Jevreja, ali i drugi narodi koji nisu pripadali "čistoj", arijevskoj rasi i samo zato su na najstrašnije načine masovno uništavani.

Aušvic, Dahau, Mathauzen, Jasenovac, Majdanek,Treblinka, najveći su logori u kojima je sprovođena ideologija Hitlerovog "Trećeg rajha" koji je mobilisao sve svoje resurse na uništenju naroda koji su bili označeni kao rasno "nečisti", a u prvom redu Jevreja.

Žrtve te ideologije zla, bili su i sami Nemci, žigosani kao mentalno ili fizički defektni, a posebno progonjena grupa bili su homoseksualci koji su hapšeni na osnovu paragrafa 175. ranog zakona kojim se kažnjavala "protivprirodna nepristojnost" među muškarcima.


Sećanje na holokaust V122537p1

Prema raspoloživim podacima, za vreme nacizma ubijeno je više od 15.000 homoseksualaca, ali se smatra da je likvidirano zapravo oko 50.000 jer su hapšeni i, pored ružičastog trougla, obeležavani i drugim rasnim oznakama, bilo kao ljudi "nečiste "rase ili kao komunisti.

Paragraf 157. jedini je koji ni nakon oslobođenja nije ukinut, a do 1969. na osnovu njega je u Nemačkoj optuženo oko 50.000 muškaraca.

Pripadnici progonjenih naroda i grupa u vreme nacizma i fašizma nisu se smatrali dostojnim života, pa su bili obeležavani, sva imovina i vrednosti su oduzimani i pljačkani, a oni planski i sistematski istrebljivani.

U zatvorima i logorima smrti protiv njih su primanjivane najstrašnije metode ubijanja - izgladnjivanje, ubijanje mučenjima, gasne komore i masovne likvidacije nad unapred iskopanim jamama.

U svest celog čovečanstva posebno se urezao Aušvic, logor zapamćen i po najmonstruoznijim eksperimentima koji je nad ljudima sprovodio nacista, doktor Jozef Mengele.

Po metodama mučenja i načinima masovnih likvidacija za njim nije zaostajao Jasenovac, sistem logora smrti koji su držale hrvatske ustaše, u istoriju upisan i kao "srpski Aušvic", u sklopu koga je postojao poseban logor za decu iz koga se nije vratilo oko 20.000 mališana.

Posle ovog istorijskog iskustva, Holokaust nad Jevrejima, Romima, ali i pokušaj istrebljenja drugih naroda, svet je sagledao kao zločin protiv čovečnosti bez presedana.

Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta, predstavlja posebnu priliku da se svet podseti na razmere istrebljenja Jevreja i tragediju koja je pogodila porobljene zemlje Evrope, ali i da se suoči sa činjenicom da antisemitizam uprkos svemu nije istrebljen i potrebu stalne borbe protiv rasne, verske i svake druge mržnje i netolerancije.

Ovo tim pre što je, prema podacima Jevrejske agencije, samo ove godine bilo 250 antisemitskih incidenata širom sveta u odnosu na 80 u istom periodu 2008.

Mada je ovako dramatičan porast animoziteta prema Jevrejima posledica talasa protesta protiv ofanzive Izraela u Gazi, u kojoj je za 22 dana ubijeno 1.300 Palestinaca, to svet obavezuje na stalnu afirmaciju zaštita ljudskih prava i negovanje svesti ljudi o opasnostima od rasne, nacionalne, verske i svake druge mržnje i netolerancije.


Sećanje na holokaust V122537p2

Obeležavanje Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta u Srbiji je ove godine počelo ranije u sklopu komemoracije žrtvama racije mađarskih fašista u Novom Sadu.

U tom gradu je od 20. do 22. januara održan trodnevni seminar posvećen Holokaustu, najveći ikada održan na Balkanu, a direktoru Centra "Vizental" Efraimu Zurofu uručena je Povelja počasnog građanina Novog Sada i medalja zbog zalaganja da ratni zločinac Šandor Kepiro odgovoran za zločine bude izručen Srbiji.

Efraim Zurof izjavio je da je svet, i posle više od 60 godina od holokausta, i dalje podeljen po tom pitanju i da postoji opasnost da bi mogao da se ponovi.

Zurof je u telefonskoj izjavi Tanjugu rekao da se po pitanju holokausta svet kreće u dva suprotna pravca.

Zurof je kazao da jedan deo sveta pokazuje sve više interesovanja za holokaust i proučava ga i da je veći deo evropskog društva "holokaust priznao kao, kako bi i trebalo, najznačajniji događaj u modernoj ljudskoj istoriji".

Ipak, postoje i ljudi koji potpuno odbacuju holokaust i koriste ga protiv Jevreja u Izraelu, rekao je Zurof.

Predsednik Republike Srbije Boris Tadić poručio je, povodom Međunarodnog dana sećanja na žrtve holokausta, da svet više nikada ne sme da dozvoli stradanje miliona nevinih samo zato što pripadaju drugoj veri ili naciji.

"Dajemo pomen svim nevinim žrtvama nacističkih zločina i okrenuti budućnosti gradimo bolji svet u kome holokausta više nikada neće biti'', poručio je predsednik Tadić.

Predsednik Srbije je rekao da srpski narod nikada nije bio antisemitski raspoložen i da se država Srbija uvek zalagala za očuvanje uspomene na holokaust.

"Ustav Srbije garantuje ljudska i manjinska prava i slobode, zabranjuje diskriminaciju i izazivanje rasne, nacionalne i verske mržnje. Takođe, Ustav garantuje pravo na očuvanje posebnosti i razvijanje duha tolerancije“, naglasio je predsednik Tadić, a prenela pres služba.
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
CRNI
BLEK
BLEK
CRNI


Muški
Broj poruka : 17737
Godina : 50
Location : Novi Sad
Datum upisa : 13.11.2007

Sećanje na holokaust Empty
PočaljiNaslov: Re: Sećanje na holokaust   Sećanje na holokaust EmptySre Jan 28, 2009 10:07 pm

Incidenti na Dan holokausta u Zagrebu

Dan sećanja na holokaust protekao u Hrvatskoj u znaku nekoliko incidenata. Policija je primila lažnu anonimnu dojavu o bombi u zgradi jevrejske zajednice Bet Izrael, a Jevreji u Hrvatskoj oštro su kritikovali izjave književnice Vedrane Rudan.

Sećanje na holokaust Zagreb2

Dan sećanja na holokaust protekao je u Hrvatskoj u znaku nekoliko incidenata.

Jevrejska verska zajednica Bet Izrael juče poslepodne primila je anonimnu dojavu o podmetnutoj bombi, baš u vreme kad su u zgradi bili učenici kojima je poznati publicist Slavko Goldštajn držao predavanje povodom Dana holokausta.

Goldštajn je rekao da demantuje sopstvene izjave koje je davao u zadnjih desetak godina o tome da antisemitizam u Hrvatskoj izumire.

Goldštajn je to obrazložio dojavom o bombi, pretećim pismima koje dobiva jevrejska zajednica i TV nastupom Rudanove u kome je pozvale Jevreje da "prestanu biti Jevreji i da postanu ljudi".

Zgrada je evakuisana, a policija je ustanovila da je informacija o bombi bila lažna.

Predsednik Saveta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer na sednici saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina prozvao je Rudanovu zbog govora mržnje, uz konstataciju da su "njene reči bile strašnije i od antisemitizma", jer je vređala Anu Frank i poredila izraelsku akciju u pojasu Gaze sa holokaustom.

O izjavama Rudanove koja je negirala da je "govorila jezikom mržnje već jezikom ljubavi", moglo bi se govoriti i na Svetskom jevrejskom kongresu jer je Tolnauer i njih informisao o njenom govoru mržnje.

Njena izjava dovela je do momentalnog otkaza na Novoj TV gde je vodila jednu od emisija, kao i do osude Bet Izraela i Jevrejske opštine.

U zgradi Jevrejske verske zajednice sinoć je uz jako obezbeđenje održan program obeležavanja 27. januara, Međunarodnog dana sećanja na žrtve holokausta, kojem su prisustvovali i predsednik Stjepan Mesić i viceprermijerka Jadranka Kosor.

Mesić je naglasio da se istorija ne sme zaboraviti, ali i da se narodi ne smeju kolektivno optuzzivati, dok je Kosorova rekla da se svaki narod mora suočiti s onim što je bilo u prošlosti.
Nazad na vrh Ići dole
http://nesalomivi.smfforfree3.com/index.php?action=forum
 
Sećanje na holokaust
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
HIPERION :: DRUŠTVO :: KOMENTARI DOGAĐAJA-
Skoči na: